Osim što bacanje hrane ne pridonosi ni kućnom budžetu, loše djeluje i na planet. Nepravilno odložen otpad od hrane oslobađa metan, plin koji je čak 80 puta štetniji po atmosferu nego ugljikov dioksid i jedan od glavnih uzroka nepovoljnih klimatskih promjena.
Iz hrvatskih kućanstava godišnje bacimo više od 86 tona ostataka od hrane koji su mogli biti prenamijenjeni ili pojedeni. Emisija stakleničkih plinova koja bi se, primjerice, stvorila bacanjem više od 90 kilograma hrane, ekvivalentna je količini struje za jedno kućanstvo, dovoljnoj za gotovo 16 dana. Da je bacanje hrane nepovoljno za Zemlju pokazala je i ovogodišnja Biraj Zeleno kampanja posvećena važnosti smanjenja otpada od hrane.
Većina ljudi vjeruje kako pojedinačno ne mogu učiniti mnogo, no dovoljno je da svatko krene od sebe implementirajući jednostavne promjene u svakodnevnom pripremanju jela. Prije odlaska u trgovinu s popisom, bitno je provjeriti datume otisnute na pakiranjima proizvoda u hladnjaku i smočnici. Oznaka „najbolje upotrijebiti do“ ne znači da je proizvod pokvaren već da se preporučuje iskoristiti do tog datuma. Drugim riječima, siguran je za konzumaciju u nadolazećim danima.
Jedan od savjeta koji će za blagdane pomoći kućnom budžetu i smanjenju otpada od hrane je odlazak u kupovinu namirnica s popisom.
Prilikom planiranja važno je znati što želimo pripremati te količina namirnica koja nam je za to potrebna. U velikoj božićnoj nabavci biramo između različitih opcija, a s ciljem poticanja brige za okoliš uzimamo proizvode koji dolaze u pakiranjima koje je moguće reciklirati.
Za kupljene proizvode dugoročno su najbolja opcija platnene vrećice jer su višestruko iskoristive.
Rezultati Statističkog istraživanja o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj pokazali su kako je najčešći razlog bacanja jestivog dijela prevelika količina kupljene, odnosno pripremljene hrane. Zato je korisno educirati se o iskorištavanju istih namirnica za različite obroke, a nadolazeći blagdani pravo su vrijeme za pokazati što smo naučili.
