Da, i tjestenina ima svoj dan – obilježava se diljem svijeta sutra, na 25. listopada i to 19. godinu zaredom! Osim što se dokazalo da su tjestenine zdrave, one omogućavaju održivu proizvodnju, ukusne su i cjenovno pristupačne, a pored svega, dokazano je da ne debljaju. Na Svjetski dan tjestenina stručnjaci za prehranu i nutricionisti podijelili su svoje znanje o visokoj hranjivoj vrijednosti tjestenine te njenoj prilagodljivosti različitim nacionalnim kuhinjama i kulturama diljem Svijeta, kao i o niskom utjecaju njene proizvodnje na okoliš.
Barilla
1. Zahvaljujući tjestenini duže ostajemo siti
Tjestenine, posebno ako ih jedemo al-dente, imaju nizak glikemijski indeks, koji dijeli namirnice u skladu s porastom šećera u krvi nakon njihove konzumacije. Hrana s niskim glikemijskim indeksom se u našem tijelu probavlja dulje vrijeme te pomaže regulirati razinu šećera u krvi, pri čemu se osigurava da se energija oslobađa postupno, a time sprečava fluktuacija razine šećera u krvi i čuva organizam od brojnih zdravstvenih problema i pretilosti. Tjestenine zbog niskog glikemijskog indeksa imaju blagi učinak na naš šećer u krvi. Osiguravaju dulji osjećaj sitosti, što je dobro za naše nepce, ali i za naš opseg struka.
2. Dugoročno uspješne dijete moraju biti izbalansirane, s naglaskom na potrebnom unosu zdravih ugljikohidrata, proteina i masti. Mnoge kliničke studije potvrđuju da je pretilost uzrokovana viškom unosa kalorija u organizam, a koje možemo konzumirati i unositi i bez ugljikohidrata. Sva navedena tri makronutrijenta moraju bit u ravnoteži, jer su neophodni za stvaranje pretpostavki zdravog i uravnoteženog funkcioniranja organizma. Osim toga, dijeta siromašna ugljikohidratima ne može biti sigurna, pogotovo na duge staze.
3. S tjesteninom u borbu protiv šećerne bolesti
Zbog niskog glikemijskog indeksa, tjestenina se pokazala korisna kod oboljelih od dijabetes tipa 2. Nova istraživanje o prehrani, koja se temelje na namirnicama biljnog podrijetla bogatih ugljikohidratima, potvrdila su da mogu poboljšati zdravlje osoba s dijabetesom tipa 2. Sudionici istraživanja jeli su puno neprocesiranih, ili minimalno procesiranih ugljikohidrata - primarno od voća, krumpira, graha i cjelovitih žitarica – a koji su takvim tipom prehrane poboljšali svoj nivo šećera u krvi.
