Amsterdam je grad o kojem nikad nisam čuo lošu riječ, a nakon što sam u njemu proveo tjedan dana, nećete je čuti ni od mene.
Txt i fotke: Dario Aman
Kako doći?
Direktnim letom Zagreb-Amsterdam (Croatia Airlines), ili Ryanairom Zagreb-Eindhoven, pa 2h vlakom do Amsterdama. No, iako su letovi Ryanom poznati po niskim cijenama, znajte da se svaki kofer, rezervacija sjedala, osiguranje od otkazivanja leta itd. naplaćuje posebno, pa kad tome zbrojite i 50-tak € za povratnu kartu vlakom iz Eindhovena, vrlo lako možete doći blizu iznosa koji plaćate za direktan let do Amsterdama.
Za one koji se pak boje leta avionom postoji i autobus Zagreb-Amaterdam cijenom povratne karte nekih 140 €, s trajanjem putovanja od 18 do 20 sati u svakom smjeru.
Bez obzira koji način putovanja ćete odabrati...
...kad se napokon nađete u tom prekrasnom cool gradu koji leži na kanalima iliti grachtovima, odaberite jedan od tisuću hotela sukladno svom novčaniku i uživajte u svemu što Amsterdam nudi.
I baš po tim spomenutim kanalima najlakše se snaći u kretanju gradom ili odlučiti gdje se smjestiti, pojesti ili popiti… Singel je centralni kanal koji okružuje najstroži centar, odnosno centar u kojem se iz moje perspektive ne nalazi ništa spektakularno osim Red light districta, vjerojatno jedinog mjesta na svijetu gdje na udaljenosti od 5 metara možete naći dječji vrtić, javnu kuću i katedralu.
Sljedeći kanal je Herensgracht na kojem su nekada, a i sada, živjeli i žive najbogatiji stanovnici grada te se tu nalaze središta banaka i imućnih firmi.
Onda dolazi Keizersgracht u kojem su nekad obitavali obrti i male tvornice, a sada vrvi turistima, iako se već tu lagano osjeti odmak od mravinjaka centra tj. može se sakriti u neku manju uličicu i sjesti u cool restorančić/kafić/pub.
A onda je na redu Prinsengracht i okolne ulice koje po mom skromnom mišljenju donose onaj pravi ‘stari’ Amsterdam lišen turbo turizma i u kojem se osim raznih stranih jezika može ravnopravno čuti i nizozemski.
Nizozemci su cool, ljubazni su i to ne iz kurtoazije nego zato što su jednostavno takvi.
I dok u nekim velikim gradovima ideš od znamenitosti do znamenitosti, u Amsterdamu imam osjećaj da je cijeli grad znamenitost… Jednostavno šećeš ulicama, pomalo izgubljeno, i spontano naletiš na bitne trgove, crkve, zgrade…
Naravno, Amsterdam nije samo centar i kanali…
Ako vas zanimaju povijest i umjetnost, Rijksmuseum, Van Gogh museum, Moco, Stedelijk su tu…
Odmah pored prekrasnog Vondelparka u kojem obitavaju jata papiga, da, papiga…
Ako volite hipsteraj tu je Amsterdam Noord besplatnim trajektom na 10 min od Amsterdam Centraal.
Volite noćni život?
Može vam se lako dogoditi da dočekate jutro u najobičnijem pubu, a teško da možete potrefiti tjedan u kojem ne gostuje neka glazbena svjetska zvjezda ili DJ…
Imate viška vremena?
Sjednite na vlak i otpičite na selo ili Scheveningen na morskoj obali pored Haaga.
Cijene? Hm… Nizozemska ima treću najveću prosječnu plaću u Europi, vise od 3000 €, dakle tri puta veću od naše. Možda u ostatku Nizozemske nije sve tri puta skuplje, ali u Amsterdamu gotovo da je.
Cigarete 60-80kn, 2.5dcl iliti pola pinte točenog piva minimalno 4€ naviše, kava oko 2€. Normalan doručak, jaja, pecivo, možda salatica, 7-8€ najmanje.
Možeš pojest otrov od hot-doga ili sendvičak za 5€… Neki iole normalniji ručkić, i to samo main dish, ispod 25€ teško. Još ako uzmeš čašu vina ili piva, ide 30, 40, 50€ po glavi da ne trepneš. Vjerujem da ako znate nekog tko ovdje živi, ili te netko ljubazno uputi možeš proći jeftinije, ali…
No, da li se isplati doći? Rekli bi ovdje, ABSOLUUT!
E da… Pazite se biciklista… :)
Ima li života izvan Amsterdama? Itekako…
Obzirom da je Nizozemska druga najgušće naseljena država u EU
...ne čudi da odmah nakon izlaska iz grada počinje selo. Poljoprivreda i stočarstvo na najjače! Velika stada krava, ovaca, koza, konja… Nizozemci nemaju problema reći da su sa sela, za razliku od nas ‘urbanih’ čobana.
A onda na samo 15 min vožnje busom sjeverno od Amsterdama upadate u totalnu bajku zvanu Zaanse Schans.
Reći da je mjesto bajkovito je premalo... jer to je jedno od onih rijetkih mjesta u koje se zaljubiš iste sekunde kad ga ugledaš i poželiš ostati zauvijek.
Dođe ti da navučeš drvene klompe, veselo poskočiš i omađijano otplešeš u jednu od 9 potpuno funkcionalnih vjetrenjača starih nekoliko stotina godina. Neke funkcioniraju kao pilana, neke kao uljare, neke proizvode papir, a koliko sam skužio nema onih na koje prvo pomisliš, za proizvodnju brašna. Barem ne u Zaanse Schans.
U Nizozemskoj ima dosta vjetrenjača koje služe kao pumpe za isušivanje jezera, kanala i polja
To zapravo i je jedan od pokazatelja nizozemske ingenioznosti i načina kako razvaljuju u poljoprivredi i stočarstvu, a i generalno. Ekipa koja živi na površini manjoj od Hrvatske iz ničeg je napravila drugu svjetsku velesilu u izvozu poljoprivrednog dobra, odmah nakon SAD-a.
Vjetrenjača u Nizozemskoj ima još nekih 1.100, od kojih je većina i dalje funkcionalna, a u za vjetrenjače zlatna vremena devetnaestog stoljeća, bilo ih je 9.000 aktivnih. Ono, trč-trč pa evo još jedne…
Kad smo već kod spomenute nizozemske snalažljivosti u rješavanju problema, prije nekih stotinjak godina na području sjeveroistočno od Amsterdama imali su ogromnih problema s poplavama. Zašto?
Zato jer su ravniji od mojih sisa, a često i depresivni, ali ne depresivni kao 50% mog života nego depresivni u smislu da im je dosta površine ispod razine mora (npr. amsterdamski aerodrom Schiphol je 4,5m ispod razine mora jer je zapravo isušeno jezero). I tako im je tamo negdje 1930-tih došla poplava do granica Amsterdama pa je Nizozemac, ne budi lijen, zasukao rukave i u 5 godina napravio 100m široku branu dugačku ‘jadnih’ 32 km na dodiru sjevernog mora i obale. Ne znam za vas, ali u 5 godina složit 32km brane 1930-tih meni zvuči impresivno.
I ne samo to, nego su sustavom brana, ustava i kanala od nekadašnjeg morskog zaljeva napravili ogromno slatkovodno jezero iznad razine mora.
Iako je to od relativno nerazvijenog područja napravilo područje turbo stočarstva, ribari su se pak našli u problemima. Nema više morske ribe…
Ali znate čega ima? Jegulja… Ne jedem ribu, ali kažu da je jegulja fina.
Onaj koji se nije htio baviti jeguljama bacio se na proizvodnju čega? Pa sira, naravno…
A ako i niste ljubitelj sira, za Edam ste sigurno čuli.
Nalazi se baš tu na obali Markermeera, pored pitoresknog turističkog mjesta Volendam, preko puta trajektićem povezanog starog i prekrasnog mjestašca Marken, koje je nekad zapravo bilo ribarski otok, a sad je turistička destinacija.
U Volendamu je prilikom moje posjete bila usidrena replika tipičnog nizozemskog jedrenjaka iz doba osvajanja Amerike i formiranja New Amsterdama iliti današnjeg New Yorka (početak 17. stoljeća). Ostao sam potpuno smeten činjenicom koliko su to mali brodovi.
Jedrenjak 21m dužine i 20 članova posade, kojim su osim Amerike dosegli i 4 puta udaljeniju Indoneziju… Toliko od mene za ovaj puta, dag-dag iz Amsterdama i nekog sljedećeg putovanja.
