Kamenice davno nestalih mora @ HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ

    Od 31. prosinca 2024. u Hrvatskom prirodoslovni muzeju otvorena je izložba Kamenice davno nestalih mora, autora dr. sc. Marije Bošnjak, prof. dr.sc. Jasenke Sremac, mr.sc. Nediljke Pilj Šimić i dr. sc. Davora Vrsaljka.

    Izložba predstavlja uvid u zanimljivu i neobičnu skupinu školjkaša kamenica. Posjetitelji će imati priliku saznati što su kamenice, kako su živjele u geološkoj prošlosti u odnosu na današnje, što im pomaže u preživljavanju kriznih razdoblja te kako doprinose bioraznolikosti.

    4748898e fb56 56b0 1fe9 91476ee76f1f

    Na izložbi je prikazano preko stotinu primjeraka kamenica, koje se čuvaju u desetak muzejskih zbirki. Okosnica izložbe su odabrani predstavnici skupine Ostreida (kamenice, oštrige) iz razdoblja kenozoika, najmlađe geološke ere koja započinje prije otprilike 66 milijuna godina, a koje se čuvaju u fundusu Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Uz primjerke iz Hrvatske, bit će izloženi i pojedini uzorci iz komparativnih zbirki s područja Francuske i Italije. Većina izloženih uzoraka po starosti pripada geološkim epohama eocenu i miocenu, unutar kojih su zabilježene prosječne temperature više nego danas, a koje su potaknule "bujanje" kamenica u tadašnjim morima. Pored geoloških i bioloških osobitosti, kamenice će biti predstavljene i kroz druge aspekte, donoseći različite zanimljivosti.

    Danas kamenice uglavnom žive blizu obale, pričvršćene za podlogu, a sagledavanjem njihova današnjeg načina života moguće je rekonstruirati okoliše u kojima su nekada obitavale. U vremenu kad se sve oko nas mijenja, svjedoci smo pogubnog djelovanja naglih promjena na osjetljive organizme. Stoga se okrećemo i primjerima iz geološke prošlosti i tražimo razloge zašto su neki organizmi bili uspješniji od drugih u preživljavanju. Među takvim, otpornim, organizmima su i kamenice.

    Premda neugledna izgleda, ali čvrste i prilagodljive, već milijunima godina doprinose bioraznolikosti i opstanku mnogih morskih organizama. Kamenice se lako fosilno sačuvaju, a današnje vrste mogu doživjeti tridesetak godina. Zbog razmjerno duga životnog vijeka, mogu nam dati uvid u kratkoročne temperaturne oscilacije tijekom geološke prošlosti na temelju geokemijskih i izotopnih analiza ljušturnih lamina, koje se tijekom rasta nadograđuju poput godova.

    "Ideja o izložbi Kamenice davno nestalih mora nastala je još prije dvije godine, u vrijeme kada je Hrvatski prirodoslovni muzej bio zatvoren za posjetitelje te je 2023. godine pripremljena istoimena izložba u virtualnom obliku. S obzirom na iskazani interes, predložili smo izložbu i u klasičnom postavu u novootvorenom prostoru Muzeja". - izjavila je Marija Bošnjak, autorica izložbe.

    Na ovoj izložbi prikazano je preko stotinu primjeraka kamenica, koje se čuvaju u desetak muzejskih zbirki.