U SVIM ljekarnama Farmacia povodom Svjetskog dana astme 03.05.2016. održat će se mjerenje vršnog protoka zraka (PEF-a) kojeg bi trebali pratiti svi pacijenti koji boluju od astme. Kretanje izmjerenih vrijednosti PEF-a vjeran je podatak mijenjanja astme; ukoliko vrijednosti padnu znak je pogoršanja astme.
Vođenje dnevnika mjerenja PEF-a:
- pomaže u nadzoru astme
- rano prepoznavanje znakova pogoršanja astme (nekoliko sati do dana prije napada)
- uočavanje okidača napadaja astme (dim cigareta, alergija na određenu vrstu peludi, virusna infekcija dišnog sustava, izloženost dlaci nekih vrsta životinja, bavljenje sportom..)
- uvid u djelovanje terapije (treba li dodati terapiju, zatražiti hitnu pomoć).
Ukoliko bolujete od astme, nazovite najbližu ljekarnu Farmacia (niže su navedene sve adrese ljekarni i tel. brojevi) kako biste na Svjetski dan astme 03.05.2016. rezervirali svoj termin za mjerenje vršnog protoka. Očekuju Vas educirani magistri farmacije i farmaceutski tehničari koji će Vam pomoći u poboljšanju kvalitete života s astmom.
Farmacia – pitaj i očekuj više!
Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva (bronha). Ovisno o težini bolesti, manifestira se različitim simptomima koji mogu biti stalni ili se pojavljuju periodički.
Najčešći simptomi astme su:
• napadaji suhog kašlja (ponekad samo suho kašljucanje)
• osjećaj nedostatka zraka s ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja u prsima
• noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja
Rano prepoznavanje pogoršanja bolesti i procjenu težine pogoršanja olakšava uporaba mjerača vršnog protoka zraka (PEF mjerač ili mjerač vršnog protoka zraka)
LJEKARNE FARMACIA:
U podlozi astme je kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva, najčešće alergijska, koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranje sluzi što dovodi do otežanog protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti.
- Kod alergijske astme napadaje uzrokuju različiti alergeni (grinje, kućna prašina, pelud, dlaka kućnih ljubimaca),
- a kod nealergijske razni nealergijski čimbenici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije, zagađenje zraka (najčešće duhanskim dimom).
Važno je znati da je određena razina upale prisutna i između napadaja, a da se napadaji javljaju kada se intenzitet upale pojača, osobito nakon intenzivnije izloženosti vanjskim ili unutrašnjim čimbenicima (pokretačima astme).
Foto: pliva-zdravlje.hr
Uz pravilno i redovito uzimanje propisane terapije, napadaji se najlakše sprječavaju izbjegavanjem čimbenika koji pokreću astmu (različiti alergeni i iritansi).
- Preporučuje se redovito čišćenje kako bi se smanjila količina prašine u domu, izbjegavanje tapeta, tepiha, zavjesa.
- Isto tako, preporučuje se prestanak pušenja i izbjegavanje prostora u kojima se puši, provjetravanje kuhinje i kupaonice, smanjiti količinu vlage u domu, ukloniti životinje iz kuće ili barem spavaonice.
- Potrebno je izbjegavati kontakt s prehlađenim osobama i cijepiti se protiv gripe.
- Fizičku aktivnost ne treba izbjegavati, ali u dogovoru s liječnikom prevenirati simptome inhaliranjem odgovarajućeg lijeka.
Na žalost, i uz navedena pravila ponašanja neki put nije moguće izbjeći pogoršanja.
- Ako se izmjerena vrijednost nalazi iznad 80 posto očekivanih vrijednosti (zelena zona):
astma je dobro kontrolirana, bolesnik je bez simptoma i osnovna terapija je zadovoljavajuća.
- Ukoliko je izmjerena vrijednost između 50 i 80 posto očekivanih vrijednosti (žuta zona):
astma se pogoršava. Ovo pogoršanje prati kašalj, stezanje u prsima, osjećaj nedostatka zraka, ograničavanje svakodnevnih aktivnosti zbog simptoma astme, noćno buđenje zbog otežanog disanja. Pogoršanje u žutoj zoni, osim redovite upotrebe osnovnog lijeka, zahtijeva i primjenu simptomatskog lijeka za olakšavanje ili, ovisno o planu liječena dogovorenog s liječnikom, povećanje doze protuupalnog lijeka.
- Uzbuna nastupa ukoliko PEF padne ispod 50 posto očekivanih vrijednosti (crvena zona):
pogoršanje astme je tada kritično, praćeno je kašljem, izrazitim nedostatkom zraka, "piskanjem" u prsima, zaduhom već kod govora. U ovakvom pogoršanju potrebno je uzeti lijek za olakšavanje disanja i odmah potražiti liječničku pomoć.
PEF se mjeri svakodnevno, najčešće izjutra i uvečer u približno isto vrijeme jer su vrijednosti podložne dnevnim varijacijama pa je jutarnji PEF uvijek nešto lošiji od večernjeg. PEF svakako treba pratiti nakon dijagnosticiranja astme i početka uzimanja terapije pa do prve kontrole, nakon toga u dogovoru s liječnikom, a svakako kod izloženosti alergenima i iritansima, tjelesnog napora, noćnog gušenja i pogoršanja uz pojavu ostalih simptoma astme.
Bolesnik koji poznaje svoju bolest, koji je upoznat s načinom liječenja i razumije djelovanje pojedinih lijekova te prati i prepoznaje pogoršanja, biti će suradljiviji u liječenju. Posljedica toga je dobra kontrola astme i poboljšana kvaliteta života.
