Username *
Password *
Remember Me

Prijedlog urbanistički-arhitektonskog projekta nove zgrade HMNU-a na gornjogradskoj Vranyczanyjevoj poljani, inicijatora Vladimira Crnkovića i Maria Pehneca, arhitekta, predstavljen je u utorak u zagrebačkoj Mimari. Projekt "Muzej susreće poljanu" predstavlja ne samo rješenje akutne potrebe ovog globalno značajnog muzeja naivne umjetnosti i zagrebačkog turističkog bisera za većim, primjerenijim i suvremenom posjetitelju bližim prostorom kroz fascinantnu interpolaciju, već i revitalizaciju, obogaćivanje i optimalnu spomeničku prezentaciju Vranyczanyjeve poljane kao kulturnog dobra.

 

02c 2 cc
Inicijatori projekta su Vladimir Crnković, ravnatelj HMNU-a od 2003. do 2014. i arhitekt Mario Pehnec. Na projektu su radili Alida Janković Tomas, Marko Zeko i Luka Mihajlo Zagotto iz Idea Studia.

- Projekt je od presudnog interesa za našu instituciju i umjetnost koju prezentiramo. Muzej naive isprva nije za njega znao, ali kako je riječ o vrhunskoj inicijativi koja k tome široj društvenoj zajednici predstavlja problem prostora našega muzeja uključili smo se u njegovu promociju. To je, uostalom, i promocija umjetnosti naive, a ne tek pitanje poslovnog prostora. Autori projekta predano su se i nesebično zauzeli za našu instituciju, a za svoj rad i angažman nisu zatražili niti dobili bilo kakav honorar. Postav našega muzeja u Ćirilometodskoj ulici izložen je na svega 200 m2, a naši veliki i značajni projekti morali su u prošlosti biti postavljani u drugim ustanovama. Na taj se način gubi vidljivost našega rada i ime našega muzeja. HMNU je prepoznatljiv brend, nezaobilazno mjesto zagrebačke turističke karte – istaknula je ravnateljica HMNU-a, Mira Francetić Malčić.

02c 2 cc


U svome obraćanju Vladimir Crnković, ravnatelj HMNU-a od 2003. do 2014. i idejni začetnik ovoga projekta, govorio je o njegovom rađanju iz iskustva rada u Muzeju te kako je arhitekt Pehnec jednu fatamorganu pomogao pretvoriti u transparentnu stvarnost. - Projekt je rezultat isključivo osobnog angažmana arhitekta Pehneca te moje inicijative nakon 16 godina rada u Muzeju i neprestanog suočavanja s nedostatkom izložbenog i poslovnog prostora. Projektom pokušavamo ukazati na dva otvorena problema hrvatske i zagrebačke kulture: dugoročnog rješenja smještaja jednoga malog, ali značajnog muzeja i arhitektonsko-urbanističkog rješenja atraktivnog, no sadržajno nedovoljno artikuliranog prostora Vranyczanyjeve poljane – kazao je Crnković.


Na godišnjoj razini HMNU bilježi više od 20.000 posjetitelja, što u zadnjih petnaestak godina iznosi 230.000 ulaza u instituciju. Ako se tome pribroje posjetitelji velikih izložaba koje je Muzej priredio u inozemstvu – u Americi, Italiji, Slovačkoj i Japanu – onda se taj broj mora uvećati za dodatnih 220.000 osoba. Prema razrađenim projekcijama, optimalan broj stalno izloženih djela iznosio bi 220 umjetnina, dok ih je u sadašnjem postavu 80. – naveo je Crnković.

 02c 2 cc

Ovisno o arheološkim nalazima, u suradnji s konzervatorima, u sklopu muzeja prezentirali bi se vrijedni povijesni slojevi na ovoj lokaciji. Izložbeni prostori muzeja na etažama -1 i -2 planirani su kao fleksibilni prostori koji mogu, ovisno o kustoskoj koncepciji, biti korišteni kao kontinuirana izložbena dvorana ili pregrađeni u manje cjeline za izlaganje. Paviljon je diskretno istaknut i odignut „lebdi“ iznad bedema i poljane. Nosivu konstrukciju podzemnih etaža osim obodnih zidova i komunikacijskih vertikala čine hipertrofirani armiranobetonski cjevasti elementi, koji naglašavaju tekući karakter prostora, a njihova unutrašnjost iskorištena je na različite načine.

02c 2 cc02c 2 cc02c 2 cc02c 2 cc02c 2 cc02c 2 cc02c 2 cc02c 2 cc

Komentari (0)

There are no comments posted here yet

Komentiraj

  1. Posting comment as a guest.
Attachment (0 / 3)
Share Your Location

Ova web stranica koristi (cookies) kolačiće za spremanje podataka o posjeti. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu pristajete na uporabu kolačića.