U čemu su žene 1910. godine igrale tenis? // Otvorenje izložbe „Između korzeta i dresa. Žene u sportu (1874. - 1939.)“

    U četvrtak, 5. lipnja 2025. godine u 19 sati, u Muzeju grada Zagreba otvara se izložba Hrvatskog športskog muzeja Između korzeta i dresa. Žene u sportu (1874. - 1939.).

    Replika haljine za tenis oko 1910. MGZ

    Replika haljine za tenis, oko 1910., MGZ

    Mjesto: Muzej grada Zagreba
    Vrijeme otvorenja: četvrtak, 5. lipnja 2025., 19 sati
    Trajanje izložbe: 5. lipnja - 28. rujna 2025.
    Organizatori: Hrvatski športski muzej i Muzej grada Zagreba
    Autorica koncepcije: Petra Husain Pustaj, viša kustosica, Hrvatski športski muzej
    Autorice dionica izložbe: Maja Arčabić, muzejska savjetnica, MGZ; Mirjam Vida Blagojević, doktorandica na FFZG-u; Petra Husain Pustaj, viša kustosica, HŠM; doc. dr. sc. Ida Ograjšek Gorenjak
    Prostorno i likovno oblikovanje i obrada fotografija: Bachrach & Krištofić

    Da je djevojkama gimnastika isto tako potrebna i važna kao i dječacima, nije potrebno dokazivati, jer su to priznavali pedagozi, liječnici i higijenici od vajdaka - Ivana Hirschmann, Djevojačka gimnastika, Zagreb, 1906.

    Tekst: Petra Husain Pustaj

     

    Grupna vježba žena na Drugom hrvatskom svesokolskom sletu 1911. HSPOM 30057 kor

    Grupna vježba žena na Drugom hrvatskom svesokolskom sletu, 1911., HSPOM-30057

    Ova izložba rezultat je istraživanja pojavnosti i kretanja žena u sportskim društvima i u sportu.

    Zamišljena kao serija koju čine tri izložbe, podijeljena je prema povijesnim razdobljima. Prva u nizu započinje 1874. godinom, važnom zbog brojnih reformi i zbog osnivanja Hrvatskog sokola, koji je imao velik značaj za razvoj ženskog sporta, a završava 1939. godinom.

    Prisutnost žena u sportu svojevrstan je fenomen u kojem se očituju društvene, ekonomske, kulturne i političke prilike. Pri tome su žene, u kontekstu tjelovježbe, postale predmetom rasprave jer su se propitivali potreba i svrha njihove sportske aktivnosti, moralnost i primjereno odijevanje, koje je krajem 19. stoljeća podrazumijevalo pokrivanje gotovo cijelog tijela, što je pak bilo nepraktično za vježbanje.

    Hazenašice I. hrvatskog građanskog športskog kluba u Zagrebu 1925. HSPOM FT007676

    Hazenašice I. hrvatskog građanskog športskog kluba u Zagrebu, 1925., HSPOM-FT007676

    Kroz šest cjelina, izložba prikazuje povijesni pregled u čijem je središtu žena, a koji je posvećen prikazu njihova društvenog položaja, statusa i aktivnosti. Druga cjelina tematizira početke vježbanja, zapreke s kojima su se djevojke susretale te sportske organizacije i discipline u kojima isprva sudjeluju, dok su u trećoj cjelini uz nekoliko odabranih sportova istaknuti problemi djevojaka i žena u području sporta.

    Četvrta cjelina obrađuje prisutnost žena u tiskovinama i naglašava različite obrasce kojima su predstavljene, a koji ovise o izvoru koji konzultiramo. Posljednje dvije cjeline odnose se na modu i odijevanje, pri čemu peto poglavlje tematizira građansku modu i čini jednu od glavnih točaka za razumijevanje sportskog odijevanja - što je tema posljednje dijela izložbe.

    Janovic Ruzica 1927. HSPOM FT007685 kor

    Janovic Ruzica, 1927., HSPOM-FT007685

    Naziv izložbe odabran je kako bi, osim razlike među odjevnim predmetima, naglasio društveni položaj žena – koje su s jedne strane trebale birati, gotovo balansirati između društveno zadanih uloga i vlastitih želja. Stavljene u korzet, težile su dresu. Postavljene u društveno zadane okvire, stremile su slobodi. „Izlazak” iz korzeta i „prelazak” u dres bio je određen duljim razdobljem tako da prelazak nije činio tek jedan korak.

    Korzet pri tome ne predstavlja tek odjevni predmet za oblikovanje i sputavanje ženskog tijela, već je i simbol konzervativnih mišljenja koja su oblikovala svakodnevnicu žena. Nasuprot tomu dres nadilazi predmet „običnoga” i postaje sinonim za slobodu.

    Medalja dame pojedinačno na Prvenstvu srednjih škola 1929. HSPOM ME000315

    Medalja, dame pojedinačno na Prvenstvu srednjih škola, 1929., HSPOM-ME000315

    Sportska aktivnost žena figurativno čini poligon kao polazište s kojeg se propituju njihove slobode – sloboda samostalnog odlučivanja, sloboda (fizičkog) kretanja, sloboda odabira (sukladno preferenciji pojedinca, neovisno o društveno prihvatljivim odrednicama).

    Naposljetku, istraživanjem je utvrđeno kako je problematika vezana uz ženski sport široka, odnosno kako postoji još velik broj tema i pitanja na koja tek treba odgovoriti, stoga je ova izložba jedan od prvih koraka za daljnja istraživanja i teme koje se odnose na pojavnost žena u sportu, pri čemu dostupna arhivska, knjižnična i muzejska građa omogućava slojevit pristup i obradu kompleksne teme prisutnosti žena u sportu.

     Plivači HAŠK a i Concordije 1912. HSPOM FT007491

    Plivači HAŠK-a i Concordije, 1912., HSPOM-FT007491

    Reklama iz časopisa Svijet 17.8.1929. korReklama iz časopisa Svijet 24.8.1929. korSokolski ženski dres iz obitelji Josipa Hanuša MGZ 7517

    Sokolski ženski dres iz obitelji Josipa Hanuša MGZ 7517

    Sportska odjeća Zenski list lipanj 1931. kor

    Sportska odjeća, Zenski list, lipanj 1931.

    Steznik 1880 1890. MUO 48048

    Steznik, 1880-1890., MUO 48048

    svijet4

    Reklama iz časopisa Svijet, 24.8.1929.

    svijet

    Reklama iz časopisa Svijet, 17.8.1929.

     

    Vlasta Gostiša oko 1930. HSPOM 30311 kor

     Vlasta Gostiša, oko 1930., HSPOM-30311Reklama iz časopisa Svijet 24.8.1929. korReklama iz časopisa Svijet 17.8.1929. korReklama iz časopisa Svijet 24.8.1929. kor