Koji su idealni dodaci prehrani što se tiče koncentracije i pamćenja otkriva u drugom djelu iskusna magistra Mirna Matas iz Farmacie u Jurišićevoj 3 (prvi dio pročitajte ovdje). - Iako je dokazano da kognitivne sposobnosti počinju opadati već nakon 27. godine života, istraživanja su pokazala da odgovarajućim načinom života koncentraciju i pamćenje možemo ipak održati u dobroj formi i u dubokoj starosti - .
FARMACIA - koja mi je najbliža?
Magnezij
Mineral koji pokazuje izuzetne rezultate u poboljšanju koncentracije i pamćenja od životne je važnosti za prijenos živčanih impulsa i suodgovoran za napetost u mišićima. Psihički i fizički stres, te radi toga neprekidna proizvodnja adrenalina, brzo iscrpljuju magnezij utjecajem na srčani ritam, krvni tlak, suženje krvnih žila i mišićnu kontrakciju. Te funkcije zahtijevaju stalne razine magnezija kako bi mogle funkcionirati bez poteškoća. Manjak magnezija ubrzat će začarani krug, te proširiti učinke kroničnog stresa, što dalje dovodi do pada koncentracije, razdražljivosti, umora i nesanice.
Magnezij poboljšava koncentraciju i učenje
Dovoljno magnezija omogućuje stvaranje uvjeta za koncentraciju, izdržljivost i sposobnost učenja, a također će nam održati i normalnu napetost mišića. Dovoljna opskrba magnezijem potiče koncentraciju i smanjuje razdražljivost. Magnezij smiruje živce, opušta mišiće i potiče psihičku uravnoteženost.
Najbolji izvor magnezija
Naći ćemo ga u svakodnevnim namirnicama kao što su meso, povrće, lješnjaci, te mlijeko i mliječni proizvodi, no niti iz jednog izvora, radi povećane potrošnje, ne možemo ga nadoknaditi u dovoljnim količinama.
Magnezij praktičan u dodacima prehrani
Ovisno o njegovom obliku i time iskoristivosti, magnezij se uzima preko dodataka prehrani u dozi od 200 do 500 mg na dan. Najbolje ga je uzeti u jutarnjim satima, kako bismo mozak pripremili za dnevna iskušenja. Danas ga možemo kupiti i u obliku liofilizirnog oblika u vrećicama koje se otope pod jezikom i tako brzo dovedu magnezij u cirkulaciju, ili kao svima poznati šumeći oblik ili tablete. Za djecu od 4 do 7 godina preporučena doza magnezija je od 80 do 120 mg, no ista se može korigirati ovisno o potrošnji i potrebama.
Cink i željezo – međusobna povezanost
U mozgu cink preuzima veoma važnu ulogu prijenosa signala između živčanih stanica, a inače je posebno važan element u tragovima jer sudjeluje u velikom broju metaboličkih procesa.
Posljedice nedostatka cinka
Nedostatak cinka mijenja funkciju hipokampusa koji utječe na pamćenje: istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da 20 mg cinka dnevno poboljšava koncentraciju i pamćenje kod srednjoškolaca, a upravo ta skupina mladih ima povećan rizik od nedostatka cinka radi ubrzanog rasta i razvoja tijekom puberteta. Uzimanje cinka preko dodataka prehrani pokazalo se da uzrokuje smanjenje simptoma ADHD-a kod djece s navedenim poremećajem. Doziranje je ovisno o dobi i tjelesnim potrebama. Djeca od 1-14 godina mogu uzimati od 3 do 10 mg cinka na dan, a odrasli i trudnice do 12 mg. Terapeutske doze znatno su veće i za muškarce mogu biti do 60, a za žene do 45mg dnevno.
Smanjena sposobnost koncentracije često je povezana i s manjkom željeza odnosno anemijom, tako da je ukoliko se ista dijagnosticira, potrebno uvesti i dodatke željeza.
Vitamini B kompleksa za svakodnevnu energiju i bolje pamćenje
Svi vitamini B kompleksa povezani su kroz djelovanje i nužni su kako bi naš organizam funkcionirao kako treba: od njih zavisi koliko ćemo energije imati iz minute u minutu, kako se osjećamo, te kako radi naš mozak.
U vitamine B kompleksa ubrajamo 8 vitamina
Svaki od njih u našem organizmu ima niz različitih uloga. Kada je riječ o slaboj koncentraciji, razdražljivosti i poremećaju pamćenja, naglasak je najviše na povećanom unosu vitamina B1 (tiamina), B6 (piridoksina), B12 (kobalamina), te B9 (folne kiseline). Istraživanja su pokazala da nizak nivo tiamina može dovesti do suptilnih promjena u funkciji mozga kod starijih osoba, što dovodi do gubitka pamćenja. Folna kiselina može preventivno djelovati na gubitak pamćenja tako što pomaže pri održavanju normalne razine homocisteina, aminokiseline čiji visoki nivo u krvi dovodi do gubitka pamćenja i često depresivnih stanja kod starijih osoba.
Folna kiselina (vitamin B9) preporuka trudnicama
Koliko je folna kiselina važna za pravilan rad živčanog sustava govori već i sama činjenica da se dodatno uzimanje folne kiseline savjetuje trudnicama kako bi se spriječilo oštećenje neuralne cijevi i omogućio pravilan razvoj živčanog sustava. Istraživanja su pokazala da dodatak B vitamina djeci pomaže u povećanju rezultata na testovima inteligencije, te smanjenju agresije i asocijalnog ponašanja. Vitamin B6 povećat će razinu dopamina, neurotransmitera koji će pojačati budnost i koncentraciju kod djece s istim poremećajima.
Deficit folne kiseline, željeza i cinka povezani su s poremećajem ADHD
Deficit vitamina poput folne kiseline te mineralnih tvari poput željeza i cinka mogu biti povezani sa poremećajem ADHD-a, te je bitan ciljani pristup obogaćivanja prehrane upravo tim suplementima, preko namirnica koje ih sadrže ili uvođenjem istih preko dodataka prehrani uz nadzor liječnika i farmaceuta.
Kolin i inozitol sudjeluju u izgradnji staničnih membrana
Kolin i inozitol nisu vitamini u pravom smislu riječi, iako su pridruženi u skupinu B vitamina. Organizam je sposoban kolin sintetizirati u jetri, no usprkos tome, ukoliko povećane potrebe postoje, nužno ga je dodatno unositi u organizam. Kolin i inozitol zajedno sudjeluju u izgradnji staničnih membrana. Zajedno s fosforom, kolin postaje lecitin. U većini znanstvenih radova kolin je definiran kao osnovni element funkcioniranja mozga, a zajedno s acetilom stvara spoj acetil-kolin koji je ključan spoj za prijenos informacija među neuronima, te među neuronima i mišićnim stanicama. S godinama tijelo proizvodi sve manje acetil-kolina ili on postaje manje djelotvoran, pa izgleda da je to razlog smanjene mogućnosti pamćenja u starosti. Inozitol izgrađuje mijelinsku ovojnicu živaca, te ih često u dodacima prehrani nalazimo u kombinaciji.
Iskorištenost kolina u organizmu ovisi o:
- prisustvu vitamina B12,
- folne kiseline i
- aminokiseline L-karnitina.
Dokazano je da uzimanje L-karnitina svakodnevno tokom godinu dana poboljšava koncentraciju, dugoročno pamćenje i govornu sposobnost kod pacijenata oboljelih od Alzheimerove bolesti.
Antioksidansi – zaštita od preranog starenja
Moždano tkivo je posebno osjetljivo na oksidacijska oštećenja i s vremenom ona uzrokuju slabljenje moždanih funkcija. Organizam koristi antioksidanse kako bi se obranio od tih potencijalno opasnih i nestabilnih molekula. Neke od antioksidansa organizam je sposoban sam proizvesti, a ostale je potrebno u što većim količinama unositi hranom.
Važni antioksidansi
Među njih spadaju vitamini A, C, E, selen, koenzim Q10, resveratrol, piknogenol, likopen, glutation, te alfa-lipoična kiselina. Ukoliko prehrana nije uredna i izbalansirana, potrebno ih je unositi putem dodataka prehrani, kako bismo zaštitili mozak i čitav organizam od preranog starenja.
Mozak - najsloženiji i najsavršeniji sustav na Zemlji
Sadrži više od 100 milijardi živčanih stanica i moćniji je od najmoćnijeg računala. Neprekidno koordinira fizičke funkcije, stvara misli i pohranjuje sjećanja. Čak i dok spavamo, mozak ponekad radi više nego po danu, što je vjerojatno i razlog zašto sanjamo. No, nemoguće je da baš uvijek funkcionira besprijekorno. On se umara, njegova funkcija slabi, obolijeva.
Kako bismo što duže očuvali funkcije mozga, potrebno je pronaći psihofizički balans. On podrazumijeva metode i načine smanjivanja stresa (koji smanjenjem hipokampusa znatno pridonosi gubitku sposobnosti pamćenja) te pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost što daje najveći doprinos očuvanju zdravlja čitavog organizma.
