Vjerojatno ste čuli za probitike iliti dobre bakterije koje su nam potrebne za normalno funkcioniranje crijeva - pijemo ih u specijalnim jogurtima, ali i dodacima prehrani, te u kapima dajemo bebama kad dobiju grčeve (u prvim tjednima života). Kolika je važnost i koja je funkcija, zašto ih toliko trebamo i što se dešava kad ih manjka, objasnila je magistra Aisa Zanki Zelić iz Farmacie u Jurišićevoj 3 u Zagrebu. - Veliki znanstvenik, Louis Pasteur je rekao, mikroorganizmi su svugdje, oni su svemoćni i imati će posljednju riječ. Unatoč poboljšanju higijenskih uvjeta u prošlom stoljeću, ljudi su im kontinuirano izloženi, no istovremeno smo i domaćini velikom broju mikroorganizama. Smatra se da se odrasla osoba sastoji od 10¹³13 eukariotskih stanica, a istovremeno ugošćuje 10¹⁴14 mikroorganizama, većinom smještenih u gastrointestinalnom sustavu. Kako bi se održala dobra razina i kvaliteta mikroorganizama poželjno je utjecati na njihov sastav - .
Farmacia - koja mi je najbliža?
Koja je uloga gastrointestinalnog sustava?
Razgraditi hranu do manjih sastojaka te apsorbirati nutrijente od kojih organizam može imati koristi, ali istovremeno i eliminirati tvari koje su potencijalno rizične za zdravlje. Bakterije gastrointestinalnog sustava neophodne su za njegovu normalnu funkciju, iako neke mogu biti i potencijalno patogene. Kod narušene ravnoteže mikroflore tj. kad dobre i loše bakterije nisu u ravnoteži može doći do izazivanja imunosnog odgovora kod domaćina.
Gdje je smješten imunosni sustav?
Veliki dio imunosnog sustava smješten je upravo u stijenkama gastrointestinalnog sustava te u mezenteričnim limfnim čvorovima, a naziva se limfni sustav crijeva. Zaštitna mikroflora najčešće je promijenjena kada se organizam nalazi u stanju stresa ili kod osoba čiju prehranu odlikuje visoki unos zasićenih masnoća, crvenog mesa, namirnica bogatih trans-masnim kiselinama, te nizak unos prehrambenih vlakana i drugih vrijednih nutrijenata što je karakteristično za zapadnjačku prehranu u čijoj populaciji je i pojava atopijskog dermatitisa u stalnom porastu.
Definicija i prepoznavanje probiotika
Prema prihvaćanoj definiciji od strane WHO/FDA korisne bakterije, koje nastanjuju probavni sustav čovjeka, imaju brojne povoljne učinke na probavni sustav i sustavno zdravlje čovjeka, a uz priznanje u vidu znanstvenih dokaza prozvane su probiotičkim bakterijama tj. probioticima. Dobitnik Nobelove nagrade Elia Metchnikoff prvi je prepoznao probiotičke bakterije kao uzročnike dugovječnosti bugarskih seljaka koji su u prehrani koristili velike količine fermentiranih mliječnih proizvoda.
Samo pojedini probiotici mogu imati pozitivne učinke na organizam te stoga nije svejedno koje probiotičke bakterije uzimamo. Učinkovitost sojeva dokazana je znanstvenim istraživanjima te se stoga rezultati istraživanja, dobiveni određenim sojem, ne mogu primjenjivati nae neke druge neistražene sojeve.
Prebiotici i probiotici
Prebiotici su neprobavljivi ugljikohidrati koji pogoduju rastu i djelotvornosti probiotičkih bakterija u debelom crijevu. Neprobavljivi oligosaharidi kao npr. oligofruktoza, inulin, frukto-oligosaharidi i sl. najčešći su prebiotici. U zadnje vrijeme vrše se mnogobrojna ispitivanja i različite studije probiotika i prebiotika. Zanimanje za tu temu rapidno se povećava, a povećavaju se i znanja o korisnosti uporabe probiotika i prebiotika u različitim zdravstvenim problematikama.
Nezaobilazni mehanizmi funkcioniranja dobrih bakterija
Bakterije koje nastanjuju crijeva, osobito laktobacili i bifidobakterije, posjeduju antimikrobnu aktivnost te utječu na lokalni (u probavnom sustavu) i na sustavni imunitet. Jedan od mehanizama kako probiotici sudjeluju u modifikaciji crijevne mikroflore uključuje stvaranje mliječne kiseline koja smanjuje lokalni pH te stoga inhibira rast bakterija osjetljivih na kiseli medij. Vjeruje se da se probiotici natječu s patogenim bakterijama za mjesta na stanicama epitela te na taj način sprječavaju kolonizaciju patogenih bakterija poput B. vulgaris, Clostridium difficile i sl. te određenih vrsta E. coli.
Crijevna barijera – važan obrambeni mehanizam
Pravilna funkcija crijevne barijere također se smatra važnim obrambenim mehanizmom čija je svrha održavanje crijeva zdravima, te kao posljedica toga zaštita organizma od štetnih vanjskih utjecaja. Ukoliko je barijera oštećena, prehrambeni i bakterijski antigeni sežu do submukoze te induciraju upalne procese koji mogu rezultirati crijevnim poremećajima.
Bebe, sterilna crijeva i kolike
Po rođenju crijeva su sterilna i treba ih naseliti dobrim kulturama kako bi pravilno i dobro mogla obavljati svoju funkciju. Dojena djeca sojeve primaju preko majčinog mlijeka, a dohranjivana djeca kroz mliječne formule koje u novije vrijeme skoro sve u sastavu imaju i probiotike. Kod neke dojenčadi ipak se javlja problem nadutosti i grčeva. Općenito kolike ili grčeve više definiraju njihovi simptomi nego neki poseban uzrok. Vjeruje se da pogađaju oko 25% dojenčadi, koja nekontrolirano plaču preko tri sata dnevno i barem tri dana tjedno. U načelu, simptomi kolika se kod dojenčadi počinju pojavljivati oko trećeg tjedna života, a u najgorem su obliku oko šestog tjedna života, da bi obično prestali u dobi od oko tri ili četiri mjeseca.
Čime ublažiti grčeve kod beba?
Studije su pokazale da se plač uslijed grčeva može uvelike smanjiti primjenom određenog soja probiotika: L. Reuteri. Preparati koji sadrže taj soj ispitani su i dokazana je njihova neškodljivost i učinkovitost kod dojenčadi, starije djece i odraslih osoba. Uporaba znatno skraćuje prosječno dnevno trajanje plača dojenčadi s grčevima. Studija objavljena u medicinskom časopisu Pediatrics pokazala je da se nakon 28 dana uzimanja probiotičkih kapi prosječno trajanje plača skratilo sa 159 na 51 minuta dnevno i da je kod 95% sudionika studije došlo do znatnog skraćenja trajanja plača.
Probiotici za bebe + vitamin D
Vitamin D potreban je za normalan rast i razvoj kostiju kod djece. Kapi s vitaminom D u preporučenoj dnevnoj dozi uz kulturu mikroorganizama L. Reuteri namijenjene su dojenčadi i maloj djeci u cilju održanja zdravlja kostiju, posebice ako prehrana nije adekvatna (hrana s premalo vitamina D) ili kada je onemogućeno izlaganje suncu (zimski mjeseci) te slučajevima kada su povećane potrebe za vitaminom D. [BioGaia]
Probiotici obavezni kod proljeva i konstipacije, te nakon antibiotika
Uporaba probiotika preporuča se kod proljeva ili konstipacija, jer u oba slučaja dolazi do poremećaja crijevne flore. Za svaki problem rade se tzv. dizajnirani probiotici za čije se sojeve bakterija u dovoljnim količinama dokazano zna da povoljno djeluju na pojedini problem. Dječji proljev jedan je od najčešćih zdravstvenih problema koji pogađaju djecu diljem svijeta. Najčešći uzrok dječjih proljeva patogeni su mikrobi, kao što su primjerice virusi, bakterije i protozoe, loša probava i popratne pojave liječenja antibioticima. Za trajanja akutnog proljeva radikalno se mijenja normalna mikroflora gastrointestinalnog trakta. Dječji proljev te proljevi općenito, povezani su s povećanom propusnosti crijeva, što često dovodi do ogromnog gubitka vode s posljedičnom opasnošću od dehidracije, posebice kod male djece. Nekoliko je studija ukazalo na to da laktobacili kao dodatak prehrani mogu ubrzati normalizaciju mikrobiološke ravnoteže domaćina i tako povoljno utjecati na akutne pojave proljeva. Uporaba probiotika može smanjiti rizik od dobivanja bolesti koje uzrokuju proljev, kao i ublažiti intenzitet i skratiti trajanje poremećaja. U nekoliko se kliničkih studija provedenih na djeci također pokazalo preventivno djelovanje probiotika na proljev različitih uzroka.
Preparati za rehidraciju organizma
Za dijetalnu prehranu bolesnika s gubitkom elektrolita i vode kod proljeva za rehidraciju, nadoknadu elektrolita i obnovu crijevne mikroflore postoje preparati koji sadržavaju glukozu, natrijev citrat, natrijev klorid, kalijev klorid, aminokiselinski kelat cinka te probiotičke sojeve Lactobacillus rhamnosus GG, LGG® i Bifidobacterium, BB-12. Preparati su obično u praškastom obliku i treba ih otopiti u propisanoj količini prokuhane i ohlađene vode. Piti u malim gutljajima. Ukupna količina rehidracijske otopine koju treba popiti tijekom dana ovisi o stupnju dehidracije (izgubljene tekućine).[Altaflora, Normia ORS, Linex].
Nastavak teme o probioticima čitajte sljedeći utorak.
