Povijest Muzeja Viktorije i Alberta jedinstvena je priča o umjetnosti, dizajnu i obrazovanju. Od svojih skromnih početaka kao Muzej manufaktura 1852. godine, preko postavljanja kamena temeljca koji je 1899. položila kraljica Viktorija, pa sve do današnjih najsuvremenijih galerija, V&A se neprestano razvijao u sakupljanju i tumačenju umjetnosti i dizajna.
Njegove zbirke obuhvaćaju 5000 godina ljudske kreativnosti u gotovo svim medijima, smještene unutar jednog od najljepših ansambala viktorijanskih i suvremenih zgrada u Velikoj Britaniji.
Prvi ravnatelj Henry Cole istaknuo je da muzej treba biti „učionica za sve“.
Njegova je misija bila unaprijediti standarde britanske industrije obrazujući dizajnere, proizvođače i širu javnost u području umjetnosti i znanosti. Prikupljanje i izlaganje najkvalitetnijih primjera umjetničkog i dizajnerskog stvaralaštva bilo je središnji dio tog poslanja, a i sama zgrada muzeja trebala je biti uzor dizajna i ukrašavanja.
Priča o nastanku V&A muzeja ujedno je priča o ljudima, vizijama i izazovima, o neumornoj maštovitosti i upornosti tijekom više od stoljeća i pol promjenjivih umjetničkih, političkih i gospodarskih okolnosti.
Od samih početaka, zgrade muzeja zamišljene su kao djela umjetnosti sama za sebe, u skladu s idejom da arhitektura i oblikovanje prostora moraju biti jednako inspirativni kao i predmeti koji se u njima čuvaju. Svaka nova građevina tako je postala i poglavlje u povijesti britanskog dizajna.
Velika izložba 1851.
Podrijetlo V&A muzeja neraskidivo je vezano uz Veliku izložbu iz 1851. godine, prvu međunarodnu izložbu industrijskih i dizajnerskih dostignuća. Organizator i zaštitnik, princ Albert, smatrao je da Britanija mora stalno razvijati i poboljšavati kvalitetu svoje proizvodnje kako bi ostala konkurentna na svjetskom tržištu.
Zbog toga je predložio da se dio prihoda od Izložbe uloži u stvaranje kulturne četvrti u South Kensingtonu, posvećene obrazovanju u umjetnosti i znanosti. Prvi među tim novim institucijama bio je upravo Muzej, osnovan 1852. godine.
Velika izložba, smještena u posebno podignutom Kristalnom paviljonu u Hyde Parku, bila je veličanstveni prikaz napretka.
Od parnih strojeva do egzotičnih predmeta iz cijeloga svijeta, izložba je privukla oko šest milijuna posjetitelja, otprilike trećinu tadašnjeg britanskog stanovništva. Među njima bili su i Charles Darwin te Charles Dickens. Nakon zatvaranja izložbe, odabrani predmeti kupljeni su državnim sredstvima kako bi postali jezgra novoga Muzeja manufaktura, čime je započela povijest današnjeg V&A muzeja.
Muzej manufaktura i „učionica za sve“
Prva lokacija Muzeja manufaktura bila je Marlborough House, kraljevska rezidencija u Pall Mallu. Uz nju je preseljena i Državna škola dizajna, osnovana 1837. godine. U novi muzej uključena je i zbirka gipsanih odljeva i ukrasnih umjetnina namijenjenih podučavanju.
Henry Cole, kao ravnatelj, naglasio je da muzej mora služiti kao mjesto poduke u dobrom ukusu i kvalitetnom dizajnu. Uz izvanredne primjere namještaja, keramike, tekstila, stakla i metala, posjetiteljima je ponudio i poseban postav nazvan Galerija pogrešnih načela.
Ova zbirka, koju su novine ubrzo prozvale „Komorom užasa“, izlagala je predmete koji su, prema tadašnjim kriterijima reformatora dizajna, bili primjer lošeg ukusa: prenakićeni dekor, nelogična upotreba materijala, ili naturalistički uzorci lišća i cvijeća koji su smatrani neprimjerenima.
Posjetitelji su ujedno mogli usporediti te predmete s odabranim primjercima „dobrog“ dizajna, što je trebalo pridonijeti razumijevanju i promicanju visokih estetskih standarda.
Iako je publika ovu izložbu doživjela više kao zabavu nego kao pouku, a proizvođači bili ogorčeni kritikama, Coleova ideja odražava nastojanje da muzej ne bude tek mjesto čuvanja predmeta, već i aktivni prostor obrazovanja i oblikovanja ukusa.
Od „Komore užasa“ do novog identiteta
Iako je Galerija pogrešnih načela zatvorena nakon samo dva tjedna zbog nezadovoljstva proizvođača, njezina je ideja ostavila trajan trag. Henry Cole i njegovi suradnici željeli su javnost poučiti razlikovanju kvalitetnog od lošeg dizajna, vjerujući da će promicanje dobrog ukusa imati i dugoročan utjecaj na britansku industriju.
Izloženi predmeti, koliko god estetski osporavani, pokazali su se iznimno uspješnima na tržištu, što je naglasilo jaz između ukusa kupaca i ideala koji je Muzej želio širiti. Danas je sačuvano tek 17 od izvornih 87 predmeta iz te postave, a činjenica da većina nije ni dobila inventarski broj svjedoči o svojevrsnom odmaknuću od njihova statusa u kolekciji.
Unatoč tim početnim kontroverzama, Muzej manufaktura postupno je rastao, preselio se u South Kensington te 1857. otvorio nova vrata na Exhibition Roadu. Četrdeset godina bio je poznat kao South Kensington Museum, sve dok 1899. nije preimenovan u Muzej Viktorije i Alberta, u čast kraljici i princu Albertu, vizionaru čija je uloga bila presudna za njegov nastanak.
Arhitektura kao umjetničko djelo
Od svojih početaka, zgrade V&A muzeja zamišljene su ne samo kao prostor za izlaganje, već i kao primjeri najkvalitetnije arhitekture i dizajna vlastitog vremena. Sama arhitektura trebala je utjeloviti muzejsku misiju: obrazovati i nadahnjivati posjetitelje.
Kroz desetljeća su se izmjenjivali stilovi, pristupi i arhitektonski jezici, ali filozofija da muzej treba biti „djelo umjetnosti samo po sebi“ ostala je nepromijenjena. Današnji kompleks zgrada tako svjedoči ne samo o povijesti muzeja, već i o povijesti britanskog dizajna i arhitekture od viktorijanskog doba do suvremenosti. Svaka dogradnja ili preinaka postala je novo poglavlje u toj priči.
Misija obrazovanja i nadahnuća
Osnivačka misija, obrazovati dizajnere, proizvođače i širu javnost, ostala je konstanta u razvoju V&A muzeja. Kolekcije su pažljivo stvarane kako bi predstavljale najbolje primjere umjetničkog i dizajnerskog stvaralaštva iz cijelog svijeta i kroz različite epohe.
Zbirke danas obuhvaćaju više od 2,7 milijuna predmeta: od srednjovjekovne skulpture, islamske umjetnosti i renesansnih majstorija, preko mode, tekstila i nakita, do suvremenog dizajna i fotografije. V&A tako predstavlja ne samo enciklopedijsku kolekciju, nego i mjesto gdje se istražuje odnos između umjetnosti, industrije i svakodnevnog života.
V&A danas
Kao jedan od najvećih muzeja umjetnosti i dizajna na svijetu, V&A je istodobno i povijesna institucija i suvremeni kulturni centar. Njegove galerije svjedoče o pet tisućljeća ljudske kreativnosti, dok privremene izložbe donose nova čitanja, suvremene perspektive i globalni dijalog o ulozi dizajna u današnjem društvu.
Od vizionarske inicijative princa Alberta i Henryja Colea do današnjih suvremenih galerija, Muzej Viktorije i Alberta ostao je vjeran svom temeljnome cilju: biti mjesto učenja, inspiracije i dijaloga, „učionica za sve“ – baš kako je njegov prvi ravnatelj davno zamislio.
