Torbica koja miriši na voćni čaj ili curry? Super ideja, evo je na TTF-u, predstavljena je predivna kolekcija bio-modnih dodataka. Ostaci od proizvodnje kombuche, od čaja, želatine, crvene paprike, pa čak i aktivni ugljen... sve je to svijet koji otvara novu eru modnih dodataka koji izgledaju – genijalno.
Zagrebački Tekstilno-tehnološki fakultet ima odličan projekt stvaranja bio-tekstila i bio-kože te na koncu kreiranja modnih predmeta, a radionicu vodi izv.prof.art. Helena Schultheis Edgeler.
U Galeriji TTF izloženi su radovi studenata prve i druge godine preddiplomskog studija Tekstilni i modni dizajn nastale tijekom dvije radionice biomaterijala i dvije digitalne radionice.
@dubravkapz #ecodesign #ttf #tekstilnotehnološkifaktet #fashion #zagreb #tea #curry #fruittea #creative #lasercut #inovative ♬ original sound - Dubravka Prpic Znaor
- Kreativna primjena želatine i kombuche, simbiotske kulture bakterija i kvasca, bila je središnji fokus prve radionice. Studenti su izrađivali materijale na bazi želatine uz dodatke poput čaja, aktivnog ugljena, crvene paprike, voća, suhog bilja, curryja i drugih. Također su izrađivali kompozite od kombuche, želatine i aktivnog ugljena. Materijali su, ovisno o njihovim karakteristikama, oblikovani u torbice, čime se nije težilo propitivanju modne forme, već analizi i ispitivanju mogućnosti dobivenih materijala te izazovima spajanja materijala na bazi želatine – navela je Helena.
Studenti su kuhali sve sami, a onda i uzgojili u laboratoriju. Cilj oblikovanja u gornje dijelove odjeće i torbice je sugerirati brojne mogućnosti budućih istraživanja i potencijala biomaterijala, navodi Helena.
Druga radionica fokusirala se na uzgoj kombucha biokože iz SCOBY-a kombuche, koja je oblikovana u funkcionalne predmete poput torbi i klompi. Ovaj proces istraživanja naglašava ekološki aspekt te mogućnost korištenja održivih materijala u suvremenom dizajnu.
- Postoje proizvođači koji proizvode kombuchu, nusproizvod tog cijelog procesa je ta gljiva. To je ustvari simbiotska kultura bakterija i kvasca, koja se javlja na površini. Dakle, uzgaja se u čaju, šećer i čaj daju tu gljivu. Proizvođači te gljive bace, a mi smo od toga napravili torbicu i klompe – navela je Helena.
Obzirom da su to bile i digitalne radionice, napravili su klompi i donji dio.
Prvo su nacrtali u kompjuterskom programu, a onda rezali laserski.
- Prva digitalna radionica pod nazivom '3D model' usmjerena je na korištenje digitalnih alata poput kompjuterskih programa za 3D oblikovanje. Studenti su pripremali 3D modele ljudske figure za lasersko rezanje, što je rezultiralo izradom ljudske figure od MDF drvenih ploča. Ovaj pristup omogućio je studentima da se upoznaju s mogućnostima suvremenih alata u kreiranju vlastitih originalnih modela za prezentaciju modnih i tekstilnih predmeta – izjavila je.
Druga digitalna radionica pod nazivom 'Modularni elementi' imala je za cilj izradu elemenata prvo kao prototip u papiru, a zatim njihovo vektoriziranje i pripremu za lasersko rezanje uz upotrebu računalnih programa.
Dobiveni rezultati služe kao novo znanje i vještina koju studenti mogu upotrijebiti u budućim modnim i tekstilnim kreacijama. Od ostataka filca korištenog za izradu modularnih elemenata oblikovane su torbe, čime su dodatno istražene mogućnosti upotrebe i recikliranja materijala.
- Poanta je zapravo i da studenti znaju da mogu sami osmisliti ne samo dizajnerski, modni predmet, već i model za samu prezentaciju, primjerice vješalice, ljudske forme i sve slično za predstavljanje vlastitog rada - dodala je Helena.
- Ova su istraživanja vrlo suvremena, rade ih i u Central St. Martins u Londonu te razne modne institucije diljem svijeta. Ono što je bitno da dobijemo studente koji se ne boje eksperimentiranja. Koji će veselo ući u poduhvat, avanturu. Bitno je da kroz taj proces ujedno nauče da nema loših rezultata, da nema promašenih avantura, iz svake avanture učimo. I tako ćemo dobiti buduće visoko obrazovane građane Hrvatske koji će eksperimentirati i doprinijet će našoj zemlji i inovacijama. Bez eksperimenta nema inovacija - zaključila je Helena.
Ovaj projekt nastao je u suradnji s Fab Lab u Barceloni, koji rade bio-materijale te su za Helenine studente održali prezentaciju.
Na koncu se spojila s Fab Lab Zagreb, lokalnom mrežom te organizacije koji su Heleni ustupili lasere za oblikovanje tih predmeta.
Projekt dokazuje potencijal izrade modnih predmeta iz organskog otpada te veliki potencijal dizajna koji se referira na ekološku proizvodnju.