Automobil – kultura mobilnosti ime je izložbe koja se 11. siječnja 2016. otvara u zagrebačkom Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Izložba predstavlja Zagreb kao urbano središte i Hrvatsku kao sredinu bogate kulturne povijesti, sagledane kroz prizmu svima nam bliskog automobila - spoja tehnoloških rješenja i dostignuća određenog vremena te dizajnerskih kreacija.
Automobil se predstavlja kao ikonički znak moderne kulture, umjetnosti i dizajna u razdoblju od 1920-ih do kraja 1960-ih godina, u kojem se na reprezentativnom uzorku prati artikuliranje moderniteta.
- Jules Verne je pišući 1880. u romanu La Maison à vapeur o ekspediciji koju po Indiji prevozi ogromni metalni slon na kotačima na parni pogon, nevjerojatno precizno predvidio mnogostrukost uloge automobila u nadolazećem vremenu: - moderni automobil... kakav san! Zaustaviti se, hodati, šetati ili galopirati po želji, nositi sa sobom ne samo spavaonicu nego i salon, blagovaonicu, sobu za pušenje i naravno kuhinju s kuharom – to je napredak! -. Nije ni slutio da se taj san o hibridu čovjeka i stroja već počeo ostvarivati kada je Karl Benz uspio pokrenuti motor prototipa automobila. Zajedno s ponoćnom zvonjavom u novogodišnjoj noći 1879. zvuk motora najavio je početak novog doba u kojem će automobil ubrzo postati metafora moderniteta. Pojam novoga jedna je od temeljnih odrednica utopijske projekcije u povijesnoj avangardi... - Jasna Galjer, iz teksta Automobil - metafora moderniteta za katalog izložbe.
- Od kada je Karl Benz 1886. godine patentirao automobil, širom svijeta su proizvođači proizveli gotovo 3 milijarde automobila. Ako je vjerovati Marian Šuman-Hreblay i njezinoj knjizi Automobile Manufacturers Worldwide Registry, od 1770. godine i kapetana Cugnota do danas se u proizvodnji automobila s manje ili više uspjeha okušalo 10.693 imena širom svijeta - napisala je Jasna Galjer, autorica izložbe.
Na izložbi su zastupljeni ključni događaji naše kulturne povijesti, kao što su izložbe automobila na Zagrebačkom zboru, Concours d'elegance, međunarodne automobilske utrke i djelovanje automobilističkog kluba te osoba koje su s njime bile povezane. Osim automobila vizualnoj atraktivnosti izložbe pridonose reklamni oglasi u novinama i časopisima, plakati, filmovi i fotografije, odjeća i modni pribor koji ilustriraju ulogu automobila u nastajanju urbane kulture. Cilj je na uvjerljiv i vizualno atraktivan način pokazati različite segmente kulturne produkcije; od vrhunskog reklamnog grafičkog oblikovanja zagrebačkih agencija, fotografija najpoznatijih autora na kojima se pojavljuju automobili kao simboli modernizma (Doneganija, Toše Dabca, Đure Janekovića, Franje Mosingera), odnosno scena s prizorima gradskih ulica, automobilskih utrka, do arhitekture i urbanizma (garaže, benzinske crpke).
Posjetitelji će moći vidjeti izuzetno važne i slavne vintage automobile: tu su Ford T iz 1922., Hansa 1100 iz 1939., Citroën DS iz 1966. te Jaguar E type Ser 2 iz 1969. godine. Svi su oni na sebi svojstven način obilježili povijest automobila u kulturološkom, tehničkom ili dizajnerskom aspektu te predstavljaju simbol industrijske estetike i modernog doba kao i mjesto automobila u definiranju moderne kulture. Stoga se automobili prezentiraju u kontekstu kojem pripadaju, odnosno dimenziji vremena i prostora. Riječ je primarno o automobilima koji su bili u upotrebi u Hrvatskoj te se ovdje i danas nalaze, potvrđujući činjenicu da je automobil na našim prostorima imao važnu društvenu funkciju koju je imao i u svjetskim razmjerima iako Hrvatska nikada nije imala vlastitu automobilsku industriju.
Ovakav kompleksni prikaz automobila i njegova utjecaja na društvo do sada nikada nije prezentiran hrvatskoj javnosti koja će prvi put imati priliku vidjeti neke eksponate te arhivsku građu koja je do sada bila nedostupna u privatnim kolekcijama.
Radno vrijeme izložbe: utorak–petak: 10 – 19 sati; subota–nedjelja: 10 – 17 sati; ponedjeljkom i praznikom zatvoreno. Izložba o automobilima bit će otvorena do 6. ožujka 2016.
O autorici izložbe:
Dr. sc. Jasna Galjer redovita je profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Do 2001. radila je u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu kao voditelj zbirke dizajna i arhitekture, u zvanju muzejskog savjetnika. Autorica je desetak studijskih i monografskih izložbi iz područja dizajna, arhitekture i primijenjene umjetnosti te 50-ak znanstvenih i oko dvjesto stručnih radova iz interdisciplinarnog područja povijesti i teorije umjetnosti dizajna i arhitekture. Objavila je knjige Likovna kritika u Hrvatskoj 1868.-1951. (2000.), Dizajn pedesetih u Hrvatskoj : od utopije do stvarnosti (2004.), Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera (2009.), Arsovski (2010.). Dobitnica je državne nagrade za znanost za 2009. godinu.