Kako se boriti s infekcijama i što su to bakterije i virusi tema je koju elaborira iskusna magistra Andrea Plečko iz Farmacije u zagrebačkom City Centeru One East: - radi se o mikroorganizmima nevidljivima ljudskom oku, no sveprisutnima, čijeg postojanja postajemo naročito svjesni u hladnijem djelu godine. No, razvojem cjepiva, otkrićem antibiotika i odgovarajućom prevencijom, zarazne bolesti uzrokovane ovim mikroorganizmima nalaze se pod kontrolom. Ipak, imamo dokaze koliko su bakterije i virusi sposobni prilagoditi se, preživjeti i brzo zaraziti velik broj ljudi. Tada govorimo o pandemijama od kojih je najpoznatija pandemija gripe 1918. godine pod nazivom španjolska gripa koja je uzrokovala smrt 40% tadašnje ukupne svjetske populacije - .
Prevencija je pola liječenja: bakterije i virusi se razlikuju po veličini, građi i najvažnije - odgovoru na lijekove.
Mjere prevencije
Općenite mjere prevencije jednake su za bakterijske i virusne infekcije jer se ovim mjerama minimizira broj mikroorganizama u okolini.
1. Higijena je ključna – redovito pranje ruku i površina smanjuje mogućnost infekcije.
2. Povremeno prebrišite radne površine antiseptikom (npr. Plivasept blue®).
3. Obavezno je češće prozračivanje prostorije tijekom sezone gripe i prehlade.
4. U održavanju čistoće zraka u prostorijama jako su korisni difuzeri za eterična ulja. Ovi uređaji raspršuju čestice eteričnog ulja u zrak bez zagrijavanja čime ostaju očuvana antiseptička svojstva ulja. Odlična je preporuka kombinacija eteričnog ulja čajevca i eukaliptusa (Pranarom eterično ulje Malaleuca alternifolia, Pranarom eterično ulje Eucaliptus radiata)
5. Redovita tjelesna aktivnost i boravak na svježem zraku pojačat će obrambene mehanizme organizma od infekcija.
Prva linija obrane organizma od bakterija i virusa – sluznica nosa
Zdrava koža ili sluznica nosa može zaustaviti prodiranje mikroorganizma u tkivo: najčešći ulaz bakterija i virusa u tijelo je putem dišnih puteva. Ispiranje nosa izotoničnim otopinama morske vode s dodatkom bakra jako je korisno u prevenciji upala sinusa i ždrijela (npr. Sterimar Cu sprej). 
Druga linija obrane – imunitet
Ojačajte imunitet biljnim pripravcima i vitaminima. Tijekom sezone prehlada i gripe preporučam uzimanje pripravaka na bazi biljke Echinacea (npr. Echinaforce kapsule, Phytostandard Echinacea kapsule). Ekstrakt nadzemnog dijela Echinacea purpurea ima dokazano imunostimulativno djelovanje: počinje se s udarnim dozama koje se postepeno smanjuju.
Smije se koristiti do osam tjedana u kontinuitetu, a ograničenja primjene vezana su uz osobe koje imaju autoimune bolesti, osobe koje boluju od tuberkuloze, leukemije, dijabetesa, AIDS-a, multiple skleroze i reumatoidnog artritisa.
Snažan beta-glukan za imunitet
Ako postoji potreba za dužim uzimanjem imunomodulatora predlažem pripravke s beta glukanom (npr. Dietpharm Beta glukan, Solgar Beta 1-3-D-glukan, Immunoglukan kapsule i sirup). Beta glukan je polisaharid koji je sastavni dio jestivih gljiva, kvasca, ječma, zobi i žitarica. Djeluje tako što kaskadnim reakcijama aktivira imunološki sustav. Preporučam preventivnu dozu od 200 mg beta glukana dnevno tijekom zimskih mjeseci.
Cijepljenje – najbolji način prevencije virusne infekcije gripe
Prevencija virusnih oboljenja najuspješnije se postiže imunizacijom tj. cijepljenjem cjepivima koje sadrže mrtve ili oslabljene uzročnike bolesti. Cijepljenje je najbolji način prevencije najozbiljnije sezonske virusne infekcije - gripe. Preporuča se osobama kod kojih gripa može biti posebno rizična i teška, a to su osobe starije od 65 godina, osobe oboljele od kroničnih bolesti, dijabetičari te općenito osobe čiji je imunitet oslabljen. Virusi s vremenom i promjenom domaćina mutiraju pa se svake godine javljaju novi sojevi tako da se imunizacija treba ponavljati svake godine.
Pranarom difuzer Yun Zen
Što su to bakterije?
Okružuju nas brojne vrste, no većina ipak nije štetna za naše zdravlje. Dapače, bakterije čine normalnu fiziološku floru kože i sluznica, debelog crijeva i rodnice te tako pomažu u održavanju normalne funkcije organizma.
Patogene bakterije i infekcije
Manji je broj bakterija čija infekcija dovodi u opasnost naše zdravlje – to su za čovjeka patogene bakterije čiji produkti metabolizma djeluju toksično na naš organizam. Bakterijske infekcije najčešće zahvaćaju gornje i donje dišne puteve i urogenitalni trakt, no mogu se razviti na bilo kojem dijelu tijela koji dolazi u kontakt s bakterijom. Simptomi infekcije ovise o mjestu infekcije.
Bakterijska infekcija gornjih dišnih puteva
Kod bakterijske infekcije sinusa, ždrijela i krajnika bolest se javlja naglo, uz visoku tjelesnu temperaturu (često preko 39°C) i bolove na mjestu upale. Sekret iz nosa je gnojan, a u ždrijelu se mogu vidjeti gnojne naslage. Dijagnoza bakterijske infekcije može se potvrditi brisom nosa ili ždrijela, ali najčešće se uspostavlja na temelju simptoma.
Bakterijska infekcija liječi se antibioticima
Radi se o antibioticima širokog spektra, penicilima ili cefalosporinima, u težim slučajevima makrolidima. Antibiotsko liječenje potrebno je provesti u propisanom vremenu trajanja, bez preskakanja doza. Liječenje ne smijemo prekinuti makar je došlo do nestanka simptoma. Time ćemo smanjiti mogućnost razvoja rezistencije bakterija na antibiotik i sačuvati njegovu djelotvornost i za sljedeće generacije.
Uz antibiotsku terapiju možemo koristiti pripravke kojima ćemo lokalno djelovati na mjesto upale.
Kod gnojne upale grla i ždrijela preporučam sprejeve s propolisom bez alkohola (npr. Specchiasol Epid sprej bez alkohola). Ako se radi o bakterijskoj upali sinusa mogu se koristiti sprejevi za nos s morskom vodom i propolisom (npr. Esi Propolaid Rinospray).
Rezistencija bakterije
Problem rezistencije bakterija na antibiotike postoji na globalnoj razini, čime neke dosad izlječive bakterijske infekcije postaju smrtonosne zbog nedjelotvornosti terapije. U sprječavanju razvoja rezistencije na antibiotike veliku ulogu imaju i sami bolesnici - poštivanjem odluke liječnika o potrebi odnosno nepotrebi antibiotskog liječenja i pridržavanjem uputa o načinu uzimanja terapije.
Što su to virusi?
Virusi su u odnosu na bakterije mnogo manji mikroorganizmi, jednostavnije su građe i ne mogu preživjeti samostalno već im je potrebna stanica domaćina. Upravo zbog toga, liječenje virusnih infekcija i danas predstavlja izazov u medicini. Većina antivirusnih lijekova djeluje tako da sprječava razmnožavanje virusa i napredovanje bolesti, ali ne ubija uzročnika bolesti koji ostaje prisutan u organizmu. Antivirusna terapija primjenjuje se samo kod teških virusnih bolesti (infekcija HIV-om, hepatitis B i C, herpes zoster itd.).
Najčešće virusne infekcije
Uglavnom su to infekcije koje mnogi od nas poznaju, gornjih dišnih puteva - obična prehlada, gripa i tonzilofaringitis. Za razliku od bakterijskih infekcija tijek razvoja simptoma je sporiji, a temperatura često ne prelazi 38°C (osim kod gripe).
Virusne infekcije se javljaju sezonski
- Obična prehlada ima najblaže simptome: javljaju se curenje nosa, kihanje i grlobolja bez povišene temperature.
- Gripa se razvija naglo, uz vrlo povišenu temperaturu. Prvo se javljaju umor, klonulost, bolovi u mišićima, a tek kasnije respiratorni simptomi.
Faringitis tj. upala ždrijela u 70% slučajeva posljedica je virusne, a ne bakterijske infekcije i ne zahtijeva antibiotsko liječenje.
Liječenje virusnih infekcija gornjih dišnih puteva isključivo je simptomatsko jer antibiotici ovdje ne djeluju već se organizam sam rješava infekcije.
Čajevi, sprejevi za nos, pastile...
Liječenje uključuje nadoknadu tekućine čajevima, snižavanje temperature i smanjenje bolova analgoantipireticima (paracetamol, ibuprofen). Začepljenost nosa smanjiti ćemo uporabom dekongestiva (npr. Nasic sprej za nos). Za grlobolju preporučam pastile ili sprejeve s lokalnim anestetikom i antiseptikom (npr. Angal S sprej, Septolete plus). Nadražajni kašalj smiriti ćemo biljnim sirupima (npr. Alpenkraft). Nakon 5 do 7 dana nestaju simptomi bolesti što je znak da je naš imunološki sustav pobijedio virusnu infekciju.
Važno je prepoznati uzročnika bolesti
Treba istaknuti da je najbitniji dio liječenja sezonskih infekcija prepoznavanje uzročnika bolesti. Virusne infekcije, a to su većina respiratornih infekcija, ne zahtijevaju liječenje antibiotikom.
Neracionalna i nepotrebna upotreba antibiotika za liječenja respiratornih infekcija polako nas vraća u doba kada su bakterijske infekcije bile smrtonosne bolesti. Još nije kasno da zaustavimo ovaj proces, ako u tome sudjelujemo zajedno, zdravstveni radnici kod propisivanja, a pacijenti kod pridržavanja terapije.
