Koja je podloga astme? - U podlozi astme, ističe magistra Martina Šepetavc iz Farmacije, je kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva, najčešće alergijska, koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranje sluzi što dovodi do otežanog protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti.
FARMACIA - koja mi je najbliža?
White stuff / prshots
Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva (bronha). Ovisno o težini bolesti, manifestira se različitim simptomima koji mogu biti stalni ili se pojavljuju periodički.
Svjetski dan astme obilježava se prema kalendaru Svjetske zdravstvene organizacije prvog utorka u svibnju te je ove godine 02.05.
U svim Farmacia ljekarnama bolesnici koji boluju od ove bolesti na Svjetski dan astme danas, 02.05. mogu provjeriti vrijednost PEF-a i savjetovati se s ljekarnikom o pravilnoj uporabi lijekova propisanim od strane liječnika.
1. Uzroci?
Kod alergijske astme napadaje uzrokuju različiti alergeni (grinje, kućna prašina, pelud, dlaka kućnih ljubimaca), a kod nealergijske razni nealergijski čimbenici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije, zagađenje zraka (najčešće duhanskim dimom).
2. Najčešći simptomi astme su:
• napadaji suhog kašlja (ponekad samo suho kašljucanje)
• osjećaj nedostatka zraka sa ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja u prsima
• noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja.
3. Određena razina upale prisutna je i između napadaja te se napadaji javljaju kad se intenzitet upale pojača, osobito nakon intenzivnije izloženosti vanjskim ili unutrašnjim čimbenicima (pokretačima astme).
4. Lifestyle
Uz pravilno i redovito uzimanje propisane terapije, napadaji se najlakše sprječavaju izbjegavanjem čimbenika koji pokreću astmu (različiti alergeni i iritansi). Preporučuje se redovito čišćenje kako bi se smanjila količina prašine u domu, izbjegavanje tapeta, tepiha, zavjesa. Isto tako, preporučuje se prestanak pušenja i izbjegavanje prostora u kojima se puši, provjetravanje kuhinje i kupaonice, smanjiti količinu vlage u domu, ukloniti životinje iz kuće ili barem spavaonice. Potrebno je izbjegavati kontakt s prehlađenim osobama i cijepiti se protiv gripe. Fizičku aktivnost ne treba izbjegavati, ali u dogovoru s liječnikom prevenirati simptome inhaliranjem odgovarajućeg lijeka. Na žalost, i uz navedena pravila ponašanja neki put nije moguće izbjeći pogoršanja.
White stuff / prshots
5. Što možemo sami mjeriti kako bismo pratili astmu?
Rano prepoznavanje pogoršanja bolesti i procjenu težine pogoršanja olakšava uporaba mjerača vršnog protoka zraka (PEF mjerač ili mjerač vršnog protoka zraka).
- ZELENA ZONA
Ako se izmjerena vrijednost nalazi iznad 80 posto očekivanih vrijednosti, astma je dobro kontrolirana, bolesnik je bez simptoma i osnovna terapija je zadovoljavajuća.
- ŽUTA ZONA
Ukoliko je izmjerena vrijednost između 50 i 80 posto očekivanih vrijednosti, astma se pogoršava. Prati je kašalj, stezanje u prsima, osjećaj nedostatka zraka, ograničavanje svakodnevnih aktivnosti zbog simptoma astme, noćno buđenje zbog otežanog disanja. Pogoršanje u žutoj zoni, osim redovite upotrebe osnovnog lijeka, zahtijeva i primjenu simptomatskog lijeka za olakšavanje ili, ovisno o planu liječena dogovorenog s liječnikom, povećanje doze protuupalnog lijeka.
- CRVENA ZONA
Uzbuna nastupa ukoliko PEF padne ispod 50 posto očekivanih vrijednosti (crvena zona). Pogoršanje astme je tada kritično, praćeno je kašljem, izrazitim nedostatkom zraka, "piskanjem" u prsima, zaduhom već kod govora. U ovakvom pogoršanju potrebno je uzeti lijek za olakšavanje disanja i odmah potražiti liječničku pomoć.
Heatons / prshots
PEF se mjeri svakodnevno, najčešće izjutra i uvečer u približno isto vrijeme jer su vrijednosti podložne dnevnim varijacijama pa je jutarnji PEF uvijek nešto lošiji od večernjeg. PEF svakako treba pratiti nakon dijagnosticiranja astme i početka uzimanja terapije pa do prve kontrole, nakon toga u dogovoru s liječnikom, a svakako kod izloženosti alergenima i iritansima, tjelesnog napora, noćnog gušenja i pogoršanja uz pojavu ostalih simptoma astme.
Bolesnik koji poznaje svoju bolest, koji je upoznat s načinom liječenja i razumije djelovanje pojedinih lijekova te prati i prepoznaje pogoršanja, bit će suradljiviji u liječenju. Posljedica toga je dobra kontrola astme i poboljšana kvaliteta života.
White stuff / prshots
