Farmacia obilježava Tjedan zdravog srca i povodom toga, od 26. do 30.9., organizira besplatna mjerenja kardiovaskularnog rizika.
- Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u suvremenom svijetu – upozorava magistra Martina Šepetavc iz Farmacije - te čine 47% uzroka smrti u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2015. godine. Ova grupa bolesti činiznačajni udio u prijevremenom umiranju, morbiditetu i invalidnosti stanovništva te predstavlja važan javnozdravstveni problem - .
FARMACIA - koja mi je najbliža? 
Koja je podloga kardiovaskularnih bolesti?
U podlozi je najčešće ateroskleroza, odnosno oštećenje arterija obilježeno suženjem lumena žile zbog lokalnog zadebljanja unutarnjeg sloja stjenke žile koje se zove aterom ili plak. Aterom se sastoji od jezgre građene od masti, posebno kolesterola i raspadnutih stanica, koju prekriva vezivo i kalcij, te je stjenka žile na tom mjestu tvrđa i neelastična.
Kada može doći do puknuća žile?
Aterosklerotična nakupina sužava promjer arterije pa tkivo koje ona opskrbljuje dobiva manje krvi, a zbog smanjenja elastičnosti može doći i do puknuća žile. Zbog toga dolazi do bolesti srca i srčanog krvožilnog sustava, mozga i moždanog krvožilnog sustava te bolesti perifernih arterija u rukama ili nogama.
Važni čimbenici rizika
Epidemiološka istraživanja su već prije više desetljeća pokazala da postoje brojni tzv. čimbenici rizika za nastanak ateroskleroze i kliničkih manifestacija, odnosno bolesti srca i krvnih žila. Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako netko ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati te oni na koje ne možemo.
Među onima na koje možemo utjecati najvažniji su:
1. Pušenje
2. Povišeni krvni tlak
3. Povećana razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi
4. Povećana tjelesna težina / debljina sa obujmom struka više od 80 cm za žene i više od 94 cm za muškarce
5. Nedovoljna tjelesna aktivnost
6. Šećerna bolest tipa 2
Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati:
1. Dob i spol
– Muškarci u dobi iznad 45 godina
– Žene u dobi iznad 55 godina
2. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe) – prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika (otac, brat), ili 65 godina ženskih članova obitelji (majka, sestra).
Prevalencija
- Visoki tlak - u svijetu 15-37% odraslog stanovništva ima povišen krvni tlak, dok u dobi 60 godina raste na 50%, s time da je prevalencija (proširenost) viša u urbanim nego ruralnim područjima.
- Pušenje - procijenjena prevalencija pušenja iznosi 30-40%.
- Dijabetesa osobito podiže rizik za ishemijske bolesti srca, moždani udar i perifernu vaskularnu bolest (u posljednja dva desetljeća je prevalencija izrazito porasla i iznosi 5-10%).
Brojke u svijetu:
Trenutno se procjenjuje da u svijetu ima:
- oko 600 milijuna ljudi s hipertenzijom i
- 150 milijuna osoba s dijabetesom tipa 2,
- a približno podjednaki broj ima oštećenu toleranciju glukoze, koja također povećava rizik za bolesti krvnih žila.
Velika mogućnost redukcije
Danas se smatra da je moguće reducirati oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od kardiovaskularnih bolesti. Pri tom značajnu ulogu ima usvajanje zdravijeg načina življenja. Postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti primarne i sekundarne prevencije. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava – strategijom uravnotežene kombinacije populacijskog pristupa i pristupa rizičnim skupinama može se postići učinkovit nadzor nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti.
Prevencijom možemo učiniti mnogo!
Kako bismo smanjili obolijevanje u budućnosti, donosimo znanstveno utemeljene mjere prevencije:
• Regulacija tjelesne težine
• Povećanje tjelesne aktivnosti
• Prestanak pušenja
• Konzumacija alkohola u dnevnoj količini do 2 jedinice za muškarce i 1 jedinice za žene
• Unos soli do 5 g dnevno
• Prehrana koja sadrži 5 obroka povrća i voća dnevno i siromašna je trans masnim kiselinama
• Upotreba dodataka prehrani kao što su fitosteroli, omega 3 masne kiseline, koenzim Q10, antioksidansi i biljni ekstrakti.
Kvalitetnim dodacima prehrani u klinički potvrđenim dozama, uz navedene mjere prevencije, možemo učiniti mnogo kako bismo zaštitili svoje krvne žile od ateroskleroze te spriječili komplikacije kao što su infarkt srca ili moždani udar.
Prestanite pušiti!
Prestanak pušenja dovodi do smanjenja komplikacija i napredovanja daljnjeg oštećenja krvnih žila. Rizik od bolesti srca smanjuje se čak za 50%. Pušenje je bitan čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze odnosno koronarne bolesti.
Što sve sadrži duhanski dim?
Poznato je da duhanski dim sadrži preko 4000 različitih kemijskih sastojaka.
- Nikotin koji je najpoznatiji sastojak cigarete uzrokuje povišenje krvnog tlaka, povećava broj srčanih otkucaja i uzrokuje stezanje krvnih žila.
- Brojni sastojci duhanskog dima oštećuju stjenke krvnih žila.
- Pušenje predstavlja jedan je od najutjecajnijih rizika pojave ateroskleroze, odnosno razvoja komplikacija na srcu i krvnim žilama.
Pušači su četiri puta izloženiji srčanom udaru od nepušača.
Kolesterol
Povećanje ukupnog kolesterola, LDL-kolesterola i triglicerida te smanjenje HDL-kolesterola u krvi, ali i poremećeni odnos dobrog i lošeg kolesterola (HDL i LDL kolesterola) su rizični čimbenici za razvoj krvožilnih bolesti.
Kolesterol u krvi čovjeka nastaje na dva načina:
- stvaranjem u jetri i
- unosom hranom životinjskog porijekla.
Neophodan je za normalan rast organizma, a njegovo štetno djelovanje izraženo je kod visokih vrijednosti kolesterola u krvi.
Povišene vrijednosti moraju se liječiti: osnovno liječenje odnosi se na primjenu specifičnih prehrambenih navika kojima se razina kolesterola može smanjiti za oko 20% te uporabu preparata na bazi fitosterola u dozi 1,8-2,6 g dnevno. U slučaju da samo te mjere ne djeluju potrebni su i lijekovi.
Vrijednosti ukupnog kolesterola ne bi trebale biti više od 5 mmol/L za osobe koje se ne ubrajaju u pacijente visokog i vrlo visokog rizika (preboljeli infarkt srca ili moždani udar) jer za ovu skupinu pacijenata ta vrijednost je znatno niža.
Kako regulirati trigliceride?
Povišene vrijednosti triglicerida u početnim stadijima bolesti mogu se regulirati omega 3 masnim kiselinama u dozama većim od 1 g dnevno i uvođenjem određenih prehrambenih navika, a ukoliko ove mjere ne pokažu zadovoljavajući rezultat uz omege se uvode lijekovi. Vrijednost triglicerida u krvi treba biti niža od 1,7 mmol/l.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana srca 29.09. u sljedećim ljekarnama Farmacia možete besplatno provjeriti svoj kardiovaskularni rizik (mjerenje tlaka, kolesterola i triglicerida):
Savjetujte se sa svojim ljekarnikom što možete učiniti za zdravlje svog srca!
