Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu nedavno je u muzeju Nikola Tesla održao skup koji je okupio stručnjake, proizvođače i istraživače iz Hrvatske i inozemstva.
Događanje, organizirano u suradnji s projektom INTERREG DRP0200404 Green-Tex, bilo je posvećeno mogućnostima održive upotrebe vune, sirovine koja se stoljećima povezuje s tekstilom, a danas se promatra i u kontekstu ekoloških inovacija.
Voditeljica Znanstveno-istraživačkog centra za tekstil TTF-a, prof. dr. sc. Sandra Bischof, istaknula je kako vuna i dalje ima ogroman potencijal: „Tema vune iznimno je široka. Na skupu smo ugostili stručnjaka iz Njemačke, Holgera Cebullu, jer ondje imaju iste probleme kao i kod nas, osobito u postupku pranja sirove vune. Osim toga, istražujemo i proizvodnju peleta, jer vuna je sirovina koja se ne smije bacati. Kroz projekt Green-Tex povezan je Majur, općina koja uzgaja ovce i educira lokalno stanovništvo o održivim praksama. Vuna ima izvrsna toplinska svojstva, štiti od požara, može se koristiti u poljoprivredi kao zaštita tla od puževa i za zadržavanje vlage, a ujedno se od nje izrađuju suveniri i razni drugi predmeti. Sve to pokazuje da je riječ o organskoj priči, jer vuna je biorazgradiva te ujedno prirodni supstrat koji možemo iskoristiti na razne načine. Naš je cilj osigurati dodatne izvore prihoda lokalnom stanovništvu i promovirati hrvatski, ekološki proizvod.“
O praktičnim iskustvima govorila je Jasminka Gršković s OPG-a Tohoraj s Krka, koja se posvetila autohtonoj sorti ovce pramenke. „Autohtona sorta pramenke stoljećima se koristila za izradu odjevnih predmeta i tekstila u seoskim domaćinstvima. No, zbog pojave alternativnih sirovina i promjena u načinu života, ali i zbog same kvalitete vune, koja je gruba i manje elastična, upotreba se znatno smanjila. Hrpe odbačene vune potaknule su me na razmišljanje o njezinu iskorištavanju, pa su nastali inovativni proizvodi poput taktilnih lopti s mirisom lavande i loptica za sušilicu. Kroz radionice filcanja, u kojima sudjeluju djeca i odrasli, nastojimo očuvati identitet naših otoka i pokazati da vuna itekako ima budućnost“, objasnila je Gršković.
Među predavačima su bili i međunarodni stručnjaci: prof. Holger Cebulla (TU Chemnitz, Njemačka) govorio je o izazovima pranja vune u Njemačkoj, dr. sc. Željko Knezić (TTF) predstavio je put „od ovce do pređe“, Tihana Dekanić (TTF) metode ekološkog pranja vune, a doc. dr. sc. Snježana Firšt Rogale (TTF) toplinsku vodljivost ovog prirodnog materijala.
Dodatna predavanja otvorila su teme bojenja vune prirodnim bojilima (Iva Brlek, TTF), proizvodnje organskog gnojiva od sirove vune (Tatjana Filipi, Fabrica d.o.o.) te prednosti funkcionalne obrade vune (Markus Krueger, Schoeller).
Uz stručni program, naglasak je stavljen i na radionice i izložbe koje su približile praktičnu vrijednost vune široj javnosti. Višnja Ljubojević Džakula i Dubravka Krasić Odibožić (Majur) vodile su radionicu filcanja domaće vune s područja Banovine, dok je Katica Devetak (Majur) predstavila tehniku uskog tkanja vrpci i ukrasnih traka od vune.
Institut održive mode Ivane Biočine (IOM) sudjelovao je s izložbom „Snaga vune, snaga održivosti“, u sklopu koje je predstavljena haljina izrađena od vintage metraže stare tridesetak godina s gumbima od kostiju vodenog bizona – primjer dugotrajnog promišljanja o održivosti u modi. Koraljka Kovač (TTF) predstavila je izložbu „Trajanje u slici“, seriju ručno taftanih tapiserija nastalih transpozicijom motiva iz svojih ranijih slikarskih radova.
Organizatori naglašavaju da se Dan otvorenih vrata na TTF-u održava svake godine s novom temom koja se bira prema aktualnosti i interesu javnosti. Cilj događanja je popularizacija znanosti i približavanje istraživanja zajednici – osobito kroz praktične primjere održive primjene prirodnih materijala poput vune.
