Ljeto je vrijeme kad smo često vani, stoga donosimo top savjete magistre Martine Šepetavc iz Farmacije koja objašnjava na što sve treba obratiti pažnju. Kako napraviti prirodan repelent, kako sunce utječe na rožnicu, kako izabrati zaštitnu kremu, koje su zmije otrovne u našim krajevima... Iako tradicionalno idemo na more, činjenica je da sve više ljudi odlazi i drugdje u prirodu, dalje od paklenih vrućina. - Prije odlaska nam dolaze u ljekarnu i raspituju se što im je sve potrebno kad se odluče na bijeg s uzavrelog asfalta, naročito ako se radi o planinskim predjelima gdje ponekad vrebaju razne potencijalne opasnosti – ističe Šepetavc.
Valja znati:
1. Zaštita kremama s visokim faktorom jednako je važna na moru kao i u planinama. Ponesite kremu koja odgovara vašem tipu kože, osjetljivosti i stupnju potrebne hidratacije.
2. Melanin (pigment koji daje preplanuli izgled i štiti od UV zračenja) se stvara u procesu melanogeze i njegova migracija prema površini kože počinje tek nakon 48-72 sata od izlaganja suncu. Nerazumnim izlaganjem suncu u želji za brzim tamnjenjem najvjerojatnije će se pojaviti opekotine kože s mjehurima, što u budućnosti znatno povećava rizik od razvitka karcinoma kože i melanoma.
3. Uzevši u obzir činjenicu da već do 18. godine primimo 50-80% ukupne količine UV zračenja, zaštita od sunca, naročito tijekom djetinjstva, ima važnu ulogu u sprječavanju štetnih posljedica kumulativnog djelovanja UV zračenja.
Kako ćemo odrediti svoj fototip i prema tome odabrati odgovarajuću kremu sa zaštitnim filterom?
Fototip 1 - odnosi se na vrlo svijetlu kožu, pjege, crvenu ili plavu kosu te plave ili zelene oči. Ovaj tip kože nikad ne potamni i uvijek izgori. Zbog smanjene pigmentacije razina otpornosti na opekline izrazito je niska, pa koža počinje reagirati jačim crvenilom već desetak minuta nakon izlaganja suncu. Ovaj fototip kože ima oko dva posto populacije i potrebno je uvijek koristiti najviši zaštitni faktor SPF 50. Ukoliko želite potamniti, savjet su sredstva za samotamnjenje.
Fototip 2 - označava svijetlu put sklonu razvoju pjega ljeti i plavu kosu. Pigmentacija je vrlo slaba, pa je koža sklona opeklinama. Bez odgovarajuće zaštite opekline se javljaju već nakon deset do dvadeset minuta izlaganja suncu. Preporučeno vrijeme izlaganja suncu bez zaštitnih sredstava je do dvadeset minuta, a inače bi trebali koristiti barem zaštitni faktor SPF 30. Ovaj tip kože ima oko 12 posto stanovništva.
Fototip 3 - srednje svijetla koža, tamnija ili tamna kosa i smeđe oči. Iako je zbog dobre pigmentacije ovaj tip kože manje osjetljiv na opekline i lako tamni, bez zaštite može zadobiti opekline nakon pola sata izlaganja suncu. Ovo je najčešći tip kože i prisutan je kod oko 78 posto populacije. Preporuka je koristiti barem zaštitni faktor SPF 20.
Fototip 4 - označava tamni fototip (mediteranski tip), tj. tamniju kožu (maslinasta put) i kosu. Zbog jačeg pigmenta ovaj tip kože razvija opekline nakon 45 minuta izlaganja suncu. Savjetuje se korištenje krema s faktorom zaštite SPF 10. Ima ga osam posto populacije.
Tip kože i madeži – obratite pažnju!
Nije svejedno radi li se o suhoj, masnoj, osjetljivoj ili mješovitoj koži, ima li ispucanih kapilara, nepravilnosti… O pravilnom izboru kreme upitajte ljekarnike u Farmaciji, koji će vas upozoriti i u vezi madeža – ako ih imate više od 50 na cijelom tijelu i licu zajedno, trebate biti vrlo oprezni i koristiti sredstva s najvišim zaštitnim faktorom bez obzira na fototip.
Koja je pravilna količina kreme za jedno nanošenje?
Pravilna količina sredstva koju je potrebno nanijeti iznosi jedna dužina prsta za lice, a dva prsta kreme potrebna su za svaku ruku, nogu, leđa, prsa i trbuh. Nemojte zaboraviti uške i zatiljak jer vrlo lako izgore!
Potrebno je namazati se pola sata prije izlaganja suncu, nakon svakog plivanja i svakih 2 sata makar niste bili u vodi.
Kad izbjegavati sunce?
Između 10 i 16 sati, a za to vrijeme glavu treba zaštititi kapom sa šiltom ili šeširom, oči kvalitetnim sunčanim naočalama.
Posljedice dugotrajnog izlaganja UV zračenju
Akutni utjecaj UV zračenja na oči očituje se u nastanku foto-keratitisa (upale rožnice) i foto-konjuktivitisa (upale očne spojnice) i tada je potrebno potražiti pomoć liječnika. Dugotrajno izlaganje UV zračenju može dovesti i do nastanka katarakte (zamućenje očne leće), pterygiuma (bjelkastih naslaga na bjeloočnici) kao i tumora kože vjeđa. Studije su pokazale da ljudi koji izlažu oči sunčevom zračenju tijekom 4 sata dnevno imaju 3 puta veću vjerojatnost da će tijekom života razviti kataraktu u usporedbi s osobama koje štite oči odgovarajućim sunčanim naočalama (izrađenim od polikarbonatne plastike koja apsorbira sve UV zrake nižih valnih dužina).
Djeca do 6 mjeseci se nikako ne izlažu suncu i nije ih preporučljivo mazati sa zaštitnim kremama, dok onu stariju od 6 mjeseci treba zaštititi dječjim sredstvima koji sadrže mineralne faktore i SPF 50 čak i ako su samo u hladu zbog refleksije UV zraka od vode i pijeska. Pri tome su obavezna uporaba šeširića i dječjih sunčanih naočala.
Što sadrži prirodna krema za zaštitu od sunca?
Prirodni pripravci za zaštitu od sunca dobivaju se iz shea maslaca, ulja sjemenki čileanske maline, ulja čileanskog lješnjaka, sezamova ulja, macerata korijena mrkve, ulja pulpe i sjemenki pasjeg trna, ulja sjemenki nara, ulja buritija i sl. Postoje dokazi da biljni kozmeceutici neutraliziraju slobodne radikale nastale UV zračenjem, no ako smo došli samo za vikend bijele kože to nam neće biti dovoljna zaštita ukoliko proizvodi ne sadrže neke mineralne UV filtere kao što su titan-dioksid i cink-oksid.
Koja su ulja fototoksična?
Potrebno je naglasiti da su neka ulja fototoksična te ih se ne smije nanositi tijekom sunčanja (npr. kantarionovo ulje ili drugog naziva ulje gospine trave, eterična ulja poput bergamota), a često se po našim plažama mogu vidjeti takvi pripravci kućne izrade. Na svijetloj koži pojačat će se stvaranje hiperpigmentacija kojih se jako teško riješiti bez profesionalnih tretmana kod dermatologa, a i tada svaki tretman nije u potpunosti uspješan.
Večernja njega – ispiranje i hidratacija
Za tuširanje koristite blaga sredstva za pranje bez sapuna, tzv. sindete koji neće narušavati prirodni zaštitni film na koži, a nakon tuširanja nanesite mlijeko ili losion namijenjen njezi kože nakon sunčanja. Tijekom dana osvježite se termalnom vodom. Blage formule za pranje nakon kupanja odlično smiruju, hlade i vlaže nadraženu kožu zbog aktivnih tvari koje smanjuju oksidativni stres ( dekspantenol, alfa glikozil rutin, termalna voda, aloe vera, vitamin E).
Pijte negaziranu mineralnu vodu
Tijekom boravka na suncu idealno je konzumirati negaziranu mineralnu vodu, oko dvije litre dnevno i spriječiti nastup žeđi jer je to znak da je već došlo do blage dehidracije.
NE gaziranim i kupovnim sokovima!
Izbjegavajte konzumiranje gaziranih i kupovnih sokova koji su bogati šećerima jer ne sprečavaju dehidraciju nego ju potiču, baš kao i alkohol.
Što jesti na plaži?
Ponesite sa sobom prijenosni hladnjak u kojem će biti lagana hrana u obliku voća i raznih salata. Na plaži se ne preporuča konzumiranje masnih, slanih i kremastih namirnica jer osim što su nutritivno siromašne, potencijalno su stanište bakterija koje su uzročnici trovanja hranom.
Kronični bolesnici koji koriste lijekove trebaju redovito uzimati svoju terapiju i paziti da lijekove čuvaju na temperaturi do 25°C.
Bavljenje sportom na suncu
Ako ćete se na suncu baviti sportom, poželjno je piti tekućinu bogatu elektrolitima (natrij, kalij, magnezij ) i s malim količinama ugljikohidrata niskog glikemijskog indeksa, npr. izotoničnim napitcima radi bržeg oporavka organizma. Tekućinu je potrebno piti polako i u pravilnim razmacima.
Pravila za odmor u planinama:
- zaštita od sunca (SPF 30 ili više)
- cipela koja će čuvati stopalo i gležnjeve
- ukoliko dođe do ozljede u obliku udarca ili uganuća, odgovor je analgetik u teksturi gela na bazi ibuprofena ili diklofenaka koji će hladiti, smanjivati bol i djelovati protuupalno.
Što su to grčevi u mišićima i zašto nastaju?
Obično su znak dehidracije i nedostatne količine elektrolita. Uvijek si ponesite bočicu s vodom ako idete trčati, rolati se, voziti bicikl...
Bol u mišićima
Ukoliko niste u dobroj kondiciji i naviknuti na dugo hodanje moguće je da će se javiti bol u mišićima - rješenje je analgetik u obliku granula acetilsalicilne kiseline koje se otapaju u ustima. Ako koristite druge lijekove ili imate problema sa želucem, upozorite ljekarnika jer u tom slučaju će preporučiti analgetik na bazi paracetamola u potrebnoj dozi.
Ubode insekata spriječit će sredstva u obliku stickova, krema i sprejeva koja štite oko šest sati od uboda komaraca i četiri sata od uboda krpelja. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije Hrvatska je proglašena zemljom sa umjerenim rizikom širenja ZIKA virusa pa je za zaštitu protiv uboda od komaraca potrebno upotrebljavati sredstva koja dokazano štite, a sadrže DEET (dietiltoluamid) i možete ih naći u ljekarnama.
Kako napraviti home made repelent?
Za zaštitu se mogu koristiti eterična ulja citronele, limunskog eukaliptusa, ružmarina, limunske trave, cedra, paprene metvice, geranija i klinčića. Odaberite nekoliko vrsta ulja, pomiješajte s maslinovim uljem i dobili ste prirodni repelent! Potrebno ga je nanositi svaka 2 sata.
Za potpunu zaštitu od krpelja zaraženih meningoencefalitisom potrebno je cijepljenje!
Cjepivo se daje u tri doze:
- prve dvije u razmaku od mjesec dana, a
- treća doza devet do dvanaest mjeseci nakon druge doze.
Radi postizanja dovoljne zaštite, cijepljenje je najbolje započeti u zimskim mjesecima. Nakon uspješno provedenog cijepljenja sa sve tri doze postiže se 95%-tna zaštita.
Što napraviti kod ugriza zmija otrovnica?
U našim predjelima otrovne su poskok i riđovka. Kod sumnje na zmiju otrovnicu ozlijeđena osoba mora strogo mirovati, izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna ranica imobilizirati.
1. Oko pet do deset centimetara iznad mjesta ugriza ekstremitet s ugrizom treba podvezati srednje jakim stiskom kako bi se zaustavila venska i limfna cirkulacija, a radi usporavanja širenja otrova u organizmu. Važno je da se ne podveže prečvrsto kako se ne bi zaustavila arterijska cirkulacija.
2. Nakon toga nužan je hitan prijevoz u bolnicu! U načelu se hospitalizira svaki slučaj ugriza zmije, ne razmišljajući suviše je li otrovna ili neotrovna.
3. Općeprihvaćeni stav je da se ranica NE zarezuje, otrov se NE isisava, a led se ne stavlja na mjesto ugriza!!!
Gdje se daje protuotrov?
Antidot za zmijski ugriz (antiviperinum) potječe iz konjskog seruma, a sadrži protutijela koja je konj proizveo nakon što mu je ubrizgan zmijski otrov. Daje se intravenski, isključivo u bolničkim uvjetima, i to samo kad je strogo indiciran, s obzirom na to da antiserum može izazvati ozbiljne, pa čak i po život opasne reakcije.
Važno je piti dovoljno tekućine i tijekom boravka u planini, u hladu
Pred vodom prednost imaju napici obogaćeni ugljikohidratima, jer njima odgađamo pojavu umora i stabiliziramo koncentraciju šećera u krvi. No, takvi napici ipak ne smiju sadržavati preveliku količinu ugljikohidrata i šećera. Idealan izotonočni napitak treba sadržavati 6-8% ugljikohidrata i manju količinu soli. Naime, uslijed pojačanog znojenja i konzumiranja previše vode, smanjuje se koncentracija natrija u krvi, što može dovesti do mučnine i glavobolje. Natrij (sol) je također i elektrolit, regulira nivo vode u organizmu i održava optimalnu kiselost organizma, čime se sprječavaju eventualni grčevi u mišićima.
Magnezij – dobar i protiv grčenja mišića prilikom većih napora
Magnezij koji za dugotrajne boravke u prirodi dolazi u praktičnom obliku granula koje se otapaju u ustima i imaju brzo djelovanje kao i u tekućem obliku u ampulama.
Idealan obrok u prirodi – energetska pločica
Preporučuju se proteinske zamjene za obroke, energetske pločice, visokoproteinske čokoladice, proteinski napitci kao i tzv. energy boosteri na bazi brzih šećera i ugljikohidrata čije ćete učinke osjetiti odmah.
Izaberite idealnu destinaciju i svakako što više vremena provedite u prirodi- pritom pripazite na upozorenja koja smo spomenuli i uživajte na svježem zraku.
