Ritual intenzivne njege kože lako ćemo uvrstiti u svakodnevicu, naročito ako smo uvidjeli što se dešava ukoliko je ne njegujemo kako treba – koža se počinje perutati, svrbi, crvena je i neudobna. Magistra farmacije Darija Grebenar, iz Farmacije u Božidara Magovca 47, Zagreb, donosi najbolji vodič o suhoj koži te predlaže kako je prevenirati. - Dolaskom hladnijih dana mnogi će osjetiti zatezanje, crvenilo i perutanje kože lica ili cijelog tijela. Nekima pak takvo stanje nije strano i osjećaju takve simptome kroz cijelu godinu. Suha koža je stanje koje nastaje prevelikim gubitkom vode ili lipida: koža koja gubi preveliku količinu vode je dehidrirana (isušena) i to može biti trenutno ili trajnije stanje, što ovisi o brojnim čimbenicima - .
Koža koja ima smanjenu količinu zaštitnih lipida je suha. Takvo stanje se naziva i kseroza i trajnije je od privremene dehidriranosti kože.
1. Prevenirajte pucanje kože
Suha koža je gruba, hrapava, peruta se, svrbi, zateže, a može doći i do pucanja pa nastaju ragade. Na tim mjestima se nerijetko može razviti infekcija. Osobe mogu imati suhoću kože cijelog tijela i lica ili samo lokalizirano. Brojni su čimbenici koji dovode do suhoće kože.
2. Je li suha koža nasljedna i koji su sve razlozi njezina nastanka?
Ona može biti uvjetovana:
- genetski (smanjena količina lojnica u koži),
- hormonalno (u menopauzi smanjenjem lučenja estrogena dolazi do smanjene produkcije sebuma u koži),
- starenjem (koža se stanjuje i luči manje sebuma) ili je
- provocirana vanjskim čimbenicima (hladnoća, klor u bazenima, suhi zrak, pretople kupke i slično).
3. Osnovna njega suhe kože
Suha koža je izrazito osjetljiva i mora se njegovati prikladnim preparatima.
- Sindeti - čišćenje mora biti nježno da se ne bi dalje narušavala barijerna funkcija kože. Treba birati čistače bez sapuna iliti sindete s dodatkom ureje ili esencijalnih ulja koji će nježno ukloniti nečistoće s kože.
- Uvijek je bolje odabrati tuširanje mlakom vodom, a izbjegavati previše tople kupke koje dodatno isušuju.
- Njega nakon pranja bi trebala sadržavati tvari za vraćanje vlažnosti i obnovu lipidnog sloja. Ureja, glicerol i hijaluronska kiselina su dobri ovlaživači kože i omogućuju joj da zadrži veću količinu vode. Masne tvari prisutne u kremama za njegu suhe kože su ceramidi, biljna masa ulja, masne kiseline i razni voskovi.
4. Mazanje i više puta dnevno
Suha koža treba nanošenje kreme nakon svakog pranja, a zone koje su izložene (lice i ruke) ponekad i više puta dnevno.
5. Suhi zrak
Izbjegavanje suhog zraka je vrlo bitno za smanjenje isušivanje kože te je potrebno koristiti ovlaživače u prostorima u vrijeme sezone grijanja. Osobe koje često imaju kontakt ruku s vodom (najčešće profesionalno) osobito su pogođene suhoćom tog područja. U takvim slučajevima je poželjno koristiti gumene rukavice da se koža što bolje zaštiti te specijalne kreme koje stvaraju zaštitni film na rukama.
S obzirom da je suha koža osjetljiva treba obratiti pažnju i na materijale koji dolaze u dodir s kožom-uvijek je bolje birati pamučnu odjeću koja neće dodatno iritirati suhu kožu.
6. Kako da razlikujem suhu kožu i atopijski dermatitis?
Koža s atopijskim dermatitisom u pravilu je suha koža. No svaka suha koža nije i koža s atopijskim dermatitisom niti će razviti takve promjene. U oba slučaja se javlja ljuskanje, svrbež i iritacija. I kod suhe kože i kod atopijskog dermatitisa može doći do infekcije kože uslijed pucanja (vidljive lezije ili mikrolezije kao ulazna mjesta mikroorganizama). I suha koža i atopijski dermatitis se pojačavaju uslijed hladnoće, pretoplih kupki, jakih sredstava za čišćenje kože te nepravilnom njegom.
Recidiv atopijskog dermatitisa mogu provocirati i stres, određene vrste hrane, mikroorganizmi i gruba odjeća.
Glavna razlika ova dva kožna problema leži u tome da u podlozi suhe kože nema upale. Koža s atopijskim dermatitisom će biti upaljena, uglavnom sa sitnim crvenim papulama (osip). Kod suhe kože nema ni pravilne raspodjele područja koja su zahvaćena kao kod atopijskog dermatitisa, iako pojedini dijelovi gdje je koža tanja mogu biti više suhi (npr. lice).
7. Prednosti emolijensa
Emolijensi su lokalni pripravci s okluzivnim i/ili hidratizirajućim učinkom koji se koriste kako bi se održala vlažnost i mekoća kože. Osnova su liječenja i atopijskog dermatitisa i suhe kože. Na koži stvaraju okluziju (zaštitni film) koji sprječava isušivanje kože i omogućuje njeno ovlaživanje. Pripremljeni su kao emulzije, sastoje se od uljne i vodene faze. Tip voda u ulju je masniji i teže se ispire, a tip ulje u vodi je laganiji na koži i lakše se ispire.
Emolijensi mogu biti kreme, masti, losioni, sprejevi i sredstva za kupanje. Poželjni sastojci u emolijensima su esencijalne masne kiseline, urea, ceramidi, hijaluronska kiselina.
U emolijense se dodaju i brojni drugi aktivni sastojci kao npr. polidokanol za ublažavanje svrbeža, ekstrakt zobi, aloe vere ili kamilice za umirenje kože, antimikrobna sredstva da se spriječi infekcija i slično. Emolijens je potrebno odabrati ovisno o specifičnim zahtjevima pojedine kože i nanositi ga redovno (ponekad i više puta dnevno).
Prema smjernicama za liječenje atopijskog dermatitisa, da bi stanje kože bilo pod kontrolom, potrebno je utrošiti 400 ml emolijensa mjesečno ukoliko se radi o odrasloj osobi te 250 ml ukoliko se radi o djetetu predškolske dobi.
8. Liječenje iznutra
Suplementacija vitaminima je najčešća terapija iznutra kod suhe kože.
- Vitamin A omogućava koži sastojke za normalnu izgradnju, a vitamin E djeluje i protektivno kao antioksidans.
- Konzumacija dovoljne količine vode također je bitna stavka za održavanje normalne vlažnosti kože.
- Omega-3 esencijalne masne kiseline pokazuju korist i kod suhe kože i atopijskog dermatitisa. Unosom ovih vrijednih masnih kiselina dovodi se u ravnotežu omega-3 –omega-6 odnos koji je bitan za proces upale. U studijama je dokazano da uzimanje omega-3 masnih kiselina u trudnoći može imati protektivni učinak na dijete s obzirom na rizik razvijanja atopijskog dermatitisa.
- Biljna ulja bogata gama-linolenskom masnom kiselinom (boražina, noćurak)koriste se kod upalnih stanja kože kao što je atopijski dermatitis. Gama-linolenska masna kiselina je modulator upalnog odgovora i uravnotežuje proupalne i protuupalne medijatore.
9. Važan je individualan pristup
Osobe koje pate od atopijskog dermatitisa i suhe kože nerijetko imaju smanjenu kvalitetu života jer stalne iritacije, svrbež, zatezanje i bolnost kože mogu ometati svakodnevne obveze, a komplikacije kao što su kožne infekcije mogu biti jako opasne.
Suha koža i blaži oblici atopijskog dermatitisa relativno se dobro održavaju uporabom odgovarajuće emolijentne njege i izbjegavanjem provocirajućih čimbenika.
10. Teži slučajevi zahtijevaju pristup s više različitih strana, a cilj liječenja je imati što duže periode bez izbijanja akutne faze bolesti. I jedno i drugo stanje zahtijeva individualan pristup svakom pojedinom slučaju u kojem moraju zajednički djelovati i bolesnik i ljekarnik, a u težim slučajevima i liječnik da bi se postigla zadovoljavajuća kvaliteta života oboljelih.
