Kada je 6. veljače 1926. na kioske stigao prvi broj ilustriranog tjednika Svijet, Zagreb je zakoračio u moderno doba medija. Bio je to prvi domaći magazin koji je izgledom, sadržajem i ritmom podsjećao na svjetske trendove, od Pariza do New Yorka.

Naslovnica tjednika "Svijet", 6. srpanj 1929., offset tisak (izvor: Željka Kolveshi, katalog izložbe Otto Antonini: Zagreb i "Svijet"/"Svijet" i Zagreb dvadesetih, Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2006.)

U njemu se čitalo o modi, glazbi, filmu, kazalištu, sportu i politici, uz reportaže, putopise, romane u nastavcima i duhovite ilustracije. Bio je to magazin koji je, više od ičega, želio prenijeti duh dvadesetih, desetljeća jazza, Charlestona, bubikopf frizura, prvih zvučnih filmova i transatlantskih brodova.

Naslovnica tjednika "Svijet", 18. rujan 1926., offset tisak (izvor: Željka Kolveshi, katalog izložbe Otto Antonini: Zagreb i "Svijet"/"Svijet" i Zagreb dvadesetih, Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2006.)

No, iza tog glamura stajao je čovjek bez kojeg Svijet nikada ne bi izgledao tako svježe i moderno.

Otto Antonini (1892.–1959.), slikar, grafičar i ilustrator, bio je ne samo pokretač i prvi urednik časopisa, već i umjetnik koji mu je udahnuo vizualni identitet. U njegovim je rukama Svijet postao sinonim za art déco u Hrvatskoj, ne samo kao umjetnički stil, već i kao oblik života i kulture.

Magazin koji je stvarao publiku

Svijet je od samog početka bio zamišljen kao masovni medij, dostupan svima, od studenata do gospođa u salonima, od djece do djedova. U tome nije bilo slučajnosti. U prvim reklamnim kampanjama jasno je naglašeno da se radi o „časopisu za sve“, a na jednoj naslovnici iz 1930. stajao je i slogan: „Svi ga čitaju / Svi ga vole“.

Antonini je oblikovao i vizualni identitet same reklame. Njegov ružičasti globus, okružen listovima papira, postao je zaštitni znak Svijeta, znak prepoznatljiv koliko i svaka naslovnica.

Naslovnica tjednika "Svijet", 9. veljače 1929., offset tisak (izvor: Željka Kolveshi, katalog izložbe Otto Antonini: Zagreb i "Svijet"/"Svijet" i Zagreb dvadesetih, Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2006.)

Časopis je svoje čitatelje osvajao ne samo tekstom, već i igrom: natjecanjima za najotmjenije karnevalske kostime, izborima najljepše kupačice ljeta, pa čak i nagradama za djecu, poput portreta koje bi sam Antonini crtao za male pobjednike.

MODNA ILUSTRACIJA kao umjetnički manifest # linije, boje i geste koje stvaraju drugačiji pogled na odjeću

Naslovnica tjednika "Svijet", 1. siječanj 1930., offset tisak (izvor: Željka Kolveshi, katalog izložbe Otto Antonini: Zagreb i "Svijet"/"Svijet" i Zagreb dvadesetih, Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2006.)

Vizualni glamur dvadesetih

„Svijet će staviti naglasak na slike i ilustracije“, najavljivalo je uredništvo uoči prvog broja. Ta je najava postala stvarnost. Antonini je u razdoblju od 1926. do 1932. stvorio stotine ilustracija, naslovnica, vinjeta, modnih crteža i satiričnih karikatura. Njegov rukopis donosio je glamur europskih i američkih magazina, ali sa zagrebačkim potpisom.

Nije radio u vakuumu: redakcija je redovito dobivala fotografije i vijesti iz najvažnijih svjetskih agencija, među njima i pariškog Foto Bonney, specijaliziranog za modu. Antonini je te slike pretvarao u modne ilustracije koje su pratile trendove Pariza i Berlina, ali su u Svijetu dobivale lokalni šarm.

Naslovnica tjednika "Svijet", 9. srpanj 1932., offset tisak (izvor: Željka Kolveshi, katalog izložbe Otto Antonini: Zagreb i "Svijet"/"Svijet" i Zagreb dvadesetih, Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2006.)

 

Njegove su naslovnice stajale uz bok radovima iz Harper’s Bazaara, Voguea ili New Yorkera.

Antonini kao umjetnik i urednik

Iako je uredničku funkciju obnašao tek u prvim brojevima, Antonini je zauvijek obilježio grafički i umjetnički stil časopisa.

Njegova kombinacija crtačke vještine, osjećaja za ritam art décoa i sklonosti elitnoj estetici činila je Svijet luksuznim, a opet dostupnim.

Od organskog do geometrijskog # Umjetnički dijalog ključnih estetika Art Nouveau i Art Déco (slavi 100 godina)

On nije samo pratio modu, on ju je oblikovao. Njegove ilustracije bile su dnevnik jedne urbane generacije: prikazivale su plesne dvorane, kazališta, kavane i plaže, eleganciju i humor, ali i svakodnevne slike građanskog života.

Bez Otta Antoninija teško je zamisliti da bi Svijet dosegnuo razinu međunarodnog ugleda koji je imao. Njegova uloga nije bila samo ilustratorska: on je definirao što znači biti moderan u Zagrebu dvadesetih godina.

ROBERT SEVER # umjesto klasične fotografije, novu kolekciju STUDIO ARTISANAL najavljuju dizajnerove ilustracije

BIOGRAFIJA: 

Otto Antonini hrvatski je likovni umjetnik, slikar, ilustrator te jedan od pionira grafičkog dizajna. Rođen je 1892. godine u Zagrebu, a 1909. upisuje se na slikarski odjel na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu te pohađa slikarsku školu Otona Ivekovića. Godine 1913. dobiva stipendiju za jednogodišnje usavršavanje na sienskoj Akademiji lijepih umjetnosti.

U suradnji s Vladimirom Rožankowskim 1915. pokreće satirički polumjesečnik „Šišmiš“ u kojem ilustracija i karikature potpisuje pseudonimom STRIHININI. Značajan aspekt Antoninijeva djelovanja bilo je i oblikovanje poštanskih marki, a već 1918. radi likovno rješenje za marku „Mornar“, jednu od tri marke iz prvog niza poštanskih maraka Države SHS. Nešto kasnije, 1949. godine, njegovi prijedlozi za rješenje prve serije poštanskih marki Jugoslavije izabrani su kao prvonagrađeni.

Najznačajniji period njegova djelovanja je između 1926. i 1932. godine kada radi ilustracije i naslovnice te likovno uređuje ilustrirani tjednik „Svijet“, koji je bio svojevrsna društvena kronika mondenog zagrebačkog života dvadesetih i tridesetih godina.

Antoninijeve ilustracije jedan su od najdosljednijih primjera art decoa na ovom prostoru, no ovisno o temi koju predstavljaju mogu zadobiti nešto naglašenije ekspresionističke karakteristike, kako u fakturi crteža, tako i u koloritu, čiji dinamizam počiva na snažnim kontrastima boja (primjerice, crvene i crne). Naslovnice Antonini u većini slučajeva komponira slikarski, pri čemu dominira ilustracija, a informativni tekst se veličinom, tipografijom i smještajem njoj prilagođava. Nakon Drugog svjetskog rata dobiva posao u Oglasnom zavodu Hrvatske (OZEHA), gdje je prvo stalno zaposlen, a od 1953. radi kao vanjski suradnik. Otto Antonini preminuo je u Zagrebu 1959. godine.