Daj mi sadržaj, objavit ću ga, platiti ti sitno, a ja ću zaraditi brdo love... a odgovornosti za sadržaj s moje strane - nema. Tako to nekako ide kod internetskih giganta. No, stvari se mijenjaju.
Romana Matanovac Vučković, voditeljica sveučilišnoga poslijediplomskog studija Intelektualno vlasništvo, održala je prošli tjedan edukaciju na temu EU Direktive o autorskom pravu na Jedinstvenom digitalnom tržištu Europske unije.
Velike digitalne platforme poput Youtubea, Facebooka i Google newsa, istaknula je Matanovac Vučković među ostalom, morat će pravičnije dijeliti zaradu sadržaja koji objavljuju, a naknadu će dijeliti novinari i izdavači.
Naime, danas Google news i Facebook zaobilaze oglase s portala koji su na njihovim platformama te gotovo ne puste korisnika da ode s platforme. Isto tako, Youtube ubire velike novce od oglašavanja na videima koje vrti, dok autori dobivaju kikiriki. To poslovanje mora biti transparentno, odnosno poslovni model mora biti pravičniji. Nakon duge borbe i lobiranja velikih internetskih kompanija, Direktiva je usvojena, a za implementaciju države članice imaju oko 2 godine vremena.
Naravno da je Direktiva podigla mnogo prašine jer platforme itekako ne žele da se njihova zarada smanji, a s druge strane, medijske kompanije i pojedinci naprosto nemaju izbora, jer zna se tko ovdje vodi igru. Do sada, u povijesti intelektualnog vlasništva, nije bilo toliko velikog interesa za sudjelovanje u donošenju odluka, istaknula je stručnjakinja.
Nadalje, činjenica jest da i ovdje postoji samo jedan cilj, a to je zarada. - Velike kompanije, poput Googlea i YouTubea te Facebooka, zainteresirane su da ta zaštita bude što manja jer koriste intelektualni sadržaj i na tome zarađuju, tvrdeći da sami nisu korisnici – veli Romana Matanovac Vučković. Dakle, tu je sadržaj koji generira zaradu, a njihova odgovornost za isti sadržaj je - nula.
Platforme nemaju cilj skidanja sadržaja za koji su autorska prava nejasna, njima je bitno da zarade.
Današnja situacija posljedica je Direktive o elektroničkoj trgovini iz 2000. godine, kad je svijet medija bio samo sjena ovoga što je danas. Naime, Internet je bio u povojima, medijski servisi uglavnom su se bazirali na printu.
U to vrijeme, prije gotovo 20 godina, kreiran je tzv. režim slobodne luke, po kojemu platforme nemaju odgovornost za radnje koje poduzimaju korisnici, dok ih netko o tome ne obavijesti. Tako platforme rastu bez odgovornosti, gomilaju profit i dolazimo do sadašnje situacije. Zato mora doći do promjene i ozakoniti je – kako bi i platforma bila odgovorna.
