Domaći dizajn može postići dublju vrijednost i prepoznatljivost kada postane most između suvremenog izraza i bogate kulturne baštine. Ključnu ulogu u tome trebaju imati državne institucije koje svojim projektima povezuju dizajnere, muzeje i obrazovne ustanove, čime omogućuju sustavan razvoj inovativnih kolekcija nadahnutih tradicijom.
FOTO ZVONIMIR FERINA - DIZAJN MATIJA VUICA
Tekstilno-tehnološki fakultet, kao vodeća obrazovna institucija u području dizajna i tekstila, može preuzeti inicijativu u takvim suradnjama, stvarajući platformu gdje se kreativci povezuju s muzejskim zbirkama i stručnjacima koji čuvaju nasljeđe. Ovaj model ne samo da jača kulturni identitet kroz suvremeni dizajn, već i potiče tržišnu vrijednost lokalnog proizvoda.
Kroz ovu sinergiju dolazimo do krajnjeg korisnika – kupca koji kroz odjevne predmete, modne dodatke i tekstilne proizvode ne samo da podržava domaće stvaralaštvo, već i nosi vlastitu kulturu s ponosom. Tako se stvara održiv model u kojem se otvaraju radna mjesta, povećava svijest o nacionalnoj baštini i razvija tržište koje cijeni autentičnost.
Francuska, Italija i Velika Britanija već su prepoznale ključnu ulogu kulturne baštine u oblikovanju nacionalnog identiteta kroz dizajn te sustavno podupiru projekte koji povezuju dizajnere, muzeje i obrazovne institucije. Te su zemlje lideri u razumijevanju da kulturna baština nije samo inspiracija, već i strateški resurs koji može generirati ekonomsku dobit i osnažiti nacionalni brend.
FOTO ZVONIMIR FERINA - DIZAJN MATIJA VUICA
Francuska, poznata po svom savoir-faire pristupu u modi i luksuznim obrtima, već desetljećima potiče suradnje između modnih kuća, dizajnera i kulturnih institucija poput Musée des Arts Décoratifs u Parizu. Kroz projekte koje podržava i Ministarstvo kulture, mladi dizajneri imaju pristup arhivima i znanju majstora zanata, čime nastaju kolekcije koje spajaju nasljeđe i inovaciju. Osim toga, programi poput „Métiers d’Art“ osiguravaju očuvanje tradicionalnih tehnika kroz suradnju s brendovima poput Chanela i Hermèsa.
Italija, sinonim za vrhunsku izradu i tradicionalni obrt, kroz institucije poput Fondazione Pitti Discovery i Instituto Europeo di Design kontinuirano ulaže u projekte koji reinterpretiraju nasljeđe kroz suvremeni dizajn. Suradnje između tekstilnih arhiva, dizajnera i lokalnih zanatlija omogućile su nastanak kolekcija koje ne samo da odaju počast talijanskoj povijesti mode, već su i izrazito komercijalno uspješne. Primjeri poput renesansnih motiva u kolekcijama Guccija ili reinterpretacije venecijanske čipke u modernom kontekstu pokazuju kako se baština može uspješno prilagoditi globalnom tržištu.
FOTO ZVONIMIR FERINA - DIZAJN MATIJA VUICA
Velika Britanija izdvaja se modelom institucionalne podrške kreativnim industrijama, kroz suradnje s Victoria & Albert Museumom, British Fashion Councilom i vodećim sveučilištima poput Central Saint Martins. Projekti koji uključuju istraživanje tekstilnih zbirki i arhiva britanske baštine omogućuju dizajnerima da izgrade priču oko svojih kolekcija, što im daje dodatnu tržišnu vrijednost. Osim toga, britanska vlada strateški ulaže u kreativni sektor kroz inicijative koje podupiru održivost i internacionalizaciju domaćih brendova.
Ove zemlje pokazuju da je ulaganje u dizajn koji crpi inspiraciju iz baštine dugoročno isplativo – ne samo u financijskom smislu, već i kroz jačanje nacionalnog identiteta i globalne prepoznatljivosti. Implementacijom sličnih modela, Hrvatska bi mogla osnažiti svoju dizajnersku scenu, stvoriti nova radna mjesta i potaknuti publiku da prepozna i cijeni vlastito kulturno nasljeđe kroz suvremeni dizajn.
