Dijeta bez glutena je svojevrstan trend i kod zdravih osoba, stoga se postavljaju pitanja što se to dogodilo sa pšenicom koju smo prije konzumirali bez težih posljedica. Sama kvaliteta proizvoda i izbora hrane, stres i stil života dovodi do raznih problema. Ogledalo našeg zdravlja je naš probavni sustav i upravo uzrok većine tegoba koje danas imamo dolazi iz naših crijeva.
Što je to gluten?
Gluten je ljepljiva elastična bjelančevinasta tvar koju nalazimo u pšenici, ječmu, ražu i piru. Sastoji se od dva proteina gluteina i gliadina.
Ova ljepljiva tvar ima svojstvo emulgatora i stabilizatora, dodaje se u lijekove, industrijsku hranu, kozmetiku, arome, začine, a najviše se koristi u pekarskoj industriji zbog toga što proteini glutena daju elastičnost i ljepljivost proizvodima od brašna.
No, gluten se skriva u brojnim drugim namirnicama, i ne samo pod nazivom gluten, nego pod raznim nazivima i oznakama, te ima i proizvoda gdje se čak ne spominje na deklaracijama, što je najveća opasnost za osobe oboljele od celijakije.
Kako nam je i zašto pšenica postala neprijatelj?
Najnovija istraživanja znanstvenika koja još nisu u potpunosti dokazana krive „patuljastu pšenicu“ za koju se tvrdi da je proizvod genetske manipulacije. Upravo ta pšenica ima drugačiju kvalitetu i vrstu glutenskih bjelančevina te na taj način stvara poveću količinu glutena što može dovesti do celijakije, alergije i preosjetljivosti na gluten.
Ova vrsta pšenice sadrži velike razine posebnog škroba nazvanog amilopektin koji negativno djeluje na mnoge zdravstvene probleme. Znanstvenici opisuju da današnja pšenica djeluje kao opijat na način da se proteini pšenice apsorbiraju u krvotok, kreću prema mozgu gdje nam šalju pogrešne signale što dovodi do žudnje za hranom i prejedanja pogrešne hrane.
Trenutak užitka nakon nekog vremena postaje prolazan i dolazi do komplikacija. U pšenici nalazimo i lektine - to su spojevi koji djeluju iritacijski te povećavaju mogućnost upalne reakcije u bilo kojem organu (u ovom slučaju govorimo o probavnom sustavu, no preporuka je izbjegavati kod svih autoimunih bolesti uključujući i reumatoidni artritis, multipla skleroza, kod problema sa središnjim živčanim sustavom, kao i kod psorijaze, ekcema te upalnih bolesti štitnjače.) Obzirom da današnja pšenica sadrži škrob amilopektin ili biljni polisaharid koji dovodi do naglog porasta glukoze u krvi i izlučivanja inzulina, povećana je i mogućnost nastanka dijabetesa 2.
Kako prepoznati škodljivost glutena?
Gluten ljudskom organizmu može naškoditi na više načina, uključujući preosjetljivost na gluten, alergiju na pšenicu i u najgorem slučaju celijakiju. Sve to manifestira se kao umor i pad energije, pa čak i debljanje bez prevelikog unosa kalorija, te probavnih teškoća - no to je samo jedan od niza simptoma s kojima se svakodnevno susrećemo, što nas dovodi do pitanja zašto je pšenica postala neprijatelj našem zdravlju.
Preosjetljivost na gluten
To je relativno je novi medicinski entitet koji se po simptomima preklapa s celijakijom, ali kod kojega nema autoimunog imunološkog odgovora na gluten kao što je to slučaj kod celijakije (nema pozitivnih protutijela niti oštećenja crijeva). Isto tako, za razliku od alergije na proteine pšenice, nema niti alergijskog imunološkog odgovora.
Osobe koje imaju preosjetljivost na gluten mogu imati tegobe vezane uz probavni sustav u smislu proljeva, opstipacije, nadutosti i slično, uz vrlo česte nespecifične simptome kao što su umor, bolovi i otok zglobova, promjene raspoloženja, problemi s koncentracijom, promjene na koži, trnci, tremor...
Danas se ovo stanje ne može potvrditi konkretnim medicinskim testom, već se otkriva izbacivanjem glutena iz prehrane nakon čega slijedi smanjenje tegoba. Obzirom da se simptomi preosjetljivosti i celijakije preklapaju potrebno je učiniti jednaku dijagnostičku obradu. Kod manjeg broja osoba dokazat će se celijakija, a kod određenog broja ostalih dijagnoza će biti upravo necelijakična preosjetljivost, koja će dobro reagirati na izbacivanje pšenice i srodnih žitarica iz prehrane.
Alergija na pšenicu
To je imunološka reakcija organizma u kojoj nekoliko minuta do nekoliko sati nakon konzumiranja ili udisanja pšenice dolazi do alergijskog imunološkog odgovora stvaranjem protutijela IgE razreda. Svakim sljedećim unosom glutena bilo kroz probavni trakt ili udisanjem, alergijska reakcija ponovno se aktivira.
Proteini pšenice na koje se može razviti alergija su zapravo kompleks glutenskih proteina, pa uz pšenicu treba izbjegavati sve žitarice koje sadrže slične proteine, prvenstveno raž, ječam i zob. Simptomi alergije mogu se očitovati na koži, u probavnom te dišnom putu, a mogu biti različitog intenziteta, a čak i po život opasni.
Mogu se javiti urtikarijski osip i svrbež kože, otok lica i usana, grla, kongestija nosne sluznice, svrbež i suzenje očiju, grčeviti bolovi u probavnom sustavu, proljev, povraćanje, otežano disanje. Najteža je manifestacija alergije anafilaktička reakcija koja zahtjeva pružanje hitne medicinske pomoći.
Alergija na pšenicu javlja se u bilo kojoj dobi, a najčešća je u djece. No, postavljanje dijagnoze nije uvijek jednostavno. Nakon uzimanja anamneze i pregleda liječnik će najvjerojatnije preporučiti kožni ubodni test na više alergena kao i određivanje vrijednosti specifičnih IgE protutijela iz krvi. Bolesnicima se savjetuje vođenje dnevnika prehrane i provođenje stroge eliminacijske dijete.
Celijakija
To je kronična doživotna autoimuna bolest nepodnošenja glutena - proteina ili bjelančevine kojeg nalazimo u pšenici, ječmu (hordein) i raži (sekelin), dok su studije o konzumiranju zobi kod oboljelih još nedovoljno istražene pa se zbog kontaminiranosti glutenom zob ne preporučuje kod oboljelih od celijakije.
Gluten je jedna velika molekula koja se sastoji od glutenina i glijadina. Glutenin nije štetan za oboljele od celijakije, već glijadin koji izaziva imunološku reakciju. Bjelančevine raži, pšenice i ječma tvore zajednički peptidni lanac sastavljen od aminokiselina u točnom određenom nizu koji izaziva imunološku reakciju kod oboljelih od celijakije.
Upravo konzumiranje glutena kod oboljelih dovodi do imunološke reakcije gdje nakon konzumiranja glutena dolazi do preosjetljivosti organizma i stvaranje protutijela Ige razreda. Bez obzira konzumirali oni gluten u tragovima ili većim količinama svakim sljedećim unosom namirnica koje sadrže gluten dolazi do toga da iz osjetljivih stanica izlaze medijatori upale koji izazivaju oštećenje i upalu i gubitak crijevnih resica što dovodi do malapsopcije hranjivih tvari.
Kod zdravog crijeva crijevne resice propuštaju hranjive nutrijente iz hrane kroz stjenku crijeva u krvotok dok kod oboljelih od celijakije resice tankog crijeva postaju kraće, dolazi do atrofije resica što može dovesti do težih oboljenja (osteoporoza, anemija, razvoj malignih bolesti) jer je smanjena apsorpcija vitamina, minerala, bjelančevina i drugih hranjivih tvari potrebnih za normalno funkcioniranje organizma.
Više na: LINK
