Uzimanje dodataka prehrani sve je popularnije među zaposlenim ljudima, koji se sve manje kreću te vode uglavnom sjedilački način života, kako bi postigli dobro zdravlje, usporili starenje te smanjili tjelesnu masu. Većina, uz izgovor da nemaju dovoljno vremena, poseže za dodacima jer vjeruje da je to adekvatna zamjena za obrok, ne vodeći pri tome računa o uravnoteženoj i pravilnoj prehrani.
U posljednjih nekoliko godina posebno je zanimanje za dodatke koji će pružiti velike količine antioksidansa, ponajprije zbog tvrdnji da oni mogu usporiti starenje te smanjiti rizik od kroničnih bolesti te zbog preporuka o potrebi povećanog unosa antioksidansa u stresnim uvjetima života.
Proces oksidacije dio je brojnih kemijskih reakcija u tijelu pa se postavlja pitanje može li uzimanje velikih doza antioksidansa narušiti prirodnu ravnotežu tih reakcija. Mnoge studije usmjerene su na ispitivanje njihovih potencijalnih štetnih učinaka i čini se pametnijim stavom oslanjanje na uravnoteženu prehranu kako bi se osiguralo njihovo blagotvorno djelovanje.
KAKO DJELUJE VITAMIN C?
Užurbanost i pretjerana posvećenost poslu ne pružaju priliku za odmor u slučaju gripe ili prehlade pa su u sezoni virusnih respiratornih infekcija vrlo popularni vitamin C, cink i ehinacea. Vitamin C sigurno je na prvom mjestu. Utjecaj dodatka vitamina C predmet je mnogih istraživanja.
Ne postoje uvjerljivi dokazi da redovito uzimanje vitamina C u umjerenim ili visokim dozama ima učinka na smanjenje rizika od pojave prehlade u općoj populaciji, ali ipak redovito uzimanje smanjuje trajanje simptoma prehlade. Kod pojedinaca podvrgnutih fizičkom stresu postoje dokazi o smanjenju rizika od virusnih infekcija.
Istraživanjima je utvrđeno da dodatno uzimanje tog vitamina smanjuje rizik od koronarne bolesti srca, moždanog udara, nekih vrsta karcinoma.
Cink je element u tragovima, a istraživanja ukazuju na njegovu sposobnost sprečavanja replikacije rinovirusa, pa se uzimanje cinka sugerira s početkom simptoma prehlade jer skraćuje trajanje bolesti. Najbolje ga je uzimati nakon jela.
ZA SRCE I ŽILE
Dodaci prehrani za očuvanje srca i krvnih žila sve su veća potreba suvremenog čovjeka. Za sada su najpopularnije omega-3 masne kiseline (EPA i DHA). Čuvaju zdravlje srca i krvnih žila, djeluju na razine triglicerida, a tek neznatno na razine kolesterola u serumu.
One su esencijalne za naš organizam, a masna plava riba njihov je odličan prirodni izvor.
Neke studije pokazale su povezanost između uzimanja dodataka omega-3 masti i manjeg rizika od kardiovaskularnih bolesti, demencije i oksidativnog oštećenja. Neki pak rezultati upućuju na suprotno pa možemo zaključiti da su do sada dokazi iz kliničkih ispitivanja omega-3 dodataka prehrani kod ljudi daleko od uvjerljivih.
No, omega-3 masne kiseline smatraju se sigurnima u malim dozama (do 3 g/dan), osim za trudnice kojima se ne preporučuju. Također se ne preporučuju osobama koje uzimaju lijekove, posebno one za regulaciju krvnog tlaka, prije savjetovanja s liječnikom.
UNOS MINERALA
Ne smiju se zanemariti ni pojedini minerali. Previsok unos cinka može interferirati s apsorpcijom bakra i željeza, što zauzvrat može negativno utjecati na imunosni sustav. Uzimanje dodataka željeza preporučuje se samo u slučaju dokazane anemije jer željezo ima izravan utjecaj na porođajnu težinu, a deficit može uzrokovati kognitivne i bihevioralne probleme u djetinjstvu. No, visoka koncentracija željeza može utjecati na razine cinka te ometati apsorpciju bakra. Prema trenutnim stavovima, preparate željeza i folata treba uzeti neposredno nakon obroka kako bi se ograničile želučane interakcije i izbjegle nuspojave.
