Multimedijska izložba Jugoton - istočno od raja 1947. - 1991. o vizualnoj i pop kulturi te tehnologiji, produkciji i proizvodnji najveće diskografske kuće bivše Jugoslavije otvara se u Tehničkom muzeju u Zagrebu od 20. 10. - 30. 11. 2014. godine u suradnji umjetničke organizacije Kultura umjetnosti i Tehničkog muzeja u Zagrebu. Kroz primjere dizajna, arhitekture, vizualnih umjetnosti i prikaz tehnološkog procesa od snimanja do proizvodnje pokazuje se odijelo i lice popularne glazbe.
Na izložbi će biti prikazan veliki broj omotnica gramofonskih ploča, plakata, fotografija, originalnih skica i radova domaćih i stranih autora. Biti će izloženi znakovi i logotipovi; arhitektonski planovi, nacrti Jugotonovih tvorničkih prostora i trgovina te drugi materijali poput odluka radničkog savjeta, knjige utisaka, dokumentarnih fotografija.
Među mnogobrojnim zbirkama Tehničkog muzeja u kojima se čuva hrvatska nacionalna baština nalaze se i zbirke unutar kojih se čuvaju strojevi i uređaji za proizvodnju gramofonskih ploča i kaseta, nosači zvuka te gramofoni i magnetofoni. Tehnički aspekt izložbe prati proizvodnju nosača zvuka zastupljenu strojevima i uređajima iz bivše tvornice Jugoton kojima se predstavlja proces od snimanja preko proizvodnje do reprodukcije nosača zvuka.
U sklopu izložbe održat će se nekoliko druženja i razgovora s urednicima, glazbenicima i dizajnerima.
Uz izložbu biti će otisnut bogato opremljen katalog, a Croatia records objavit će CD box - reizdanje devet originalnih extended play singlova domaće pop-rock glazbe 1960-ih godina.
Autori projekta, koncepcije izložbe - vizualna i pop kultura, kataloga i CD izdanja: Sanja Bachrach-Krištofić i Mario Krištofić. Suradnici autorskih cjelina: Jasna Galjer, Andreja der Hazarijan Vukić, Branko Kostelnik, Veljko Lipovščak, Dean Vuletić. Autori koncepcije i izložbe - dionica produkcije i proizvodnje gramofonskih ploča i kaseta: Tehnički muzej
U projektu su sudjelovali: Želimir Babogredac, Mirko Bošnjak, Veljko Despot, Aleksandar Dragaš, Pero Gotovac, Ivan Ivezić, Đorđe Kekić, Vojno Kundić, Dubravko Majnarić, Siniša Škarica.
Vizualni identitet: NJI3.
Postav izložbe: Maša Milovac, Jan Pavlović.
Jugoton, prva i najveća diskografska kuća bivše Jugoslavije, primjer je socijalističkog diva popularne kulture izraslog na krilima industrijalizacije i modernizacije u razdoblju od 1947. sve do 1991. godine. U svojim najsjajnijim danima imao je milijunske naklade,ugovore s mnogobrojnim domaćim autorima i izvođačima, ali i mnogo licencnih izdanja, direktorski i urednički „tim snova”, ljude s relevantnim autorskim karijerama prije i za vrijeme rada u Jugotonu.
Tvornica iz Dubrave nastala je prema idejnim nacrtima arhitekta Igora Skopina (ujedno autora kompleksa susjednog Jadran filma). Dvije velike tvornice zabave dijelile su susjedstvo ali i tonski studio Jadran filma, tada najsuvremeniji europski tonski studio, čineći važnu funkcionalnu cjelinu. Sam Jugoton bio je organiziran tako da zadovolji sve potrebe svoje specifične proizvodnje, ali i visoke humane standarde radnog okruženja. U harmonično izgrađenim objektima nalazilo se sve od proizvodnje, ureda i slušaonice do restorana, liječnika, sportskih terena i parka.
Diskografska kuća iz Dubrave nastala je dijelom na formativnom i fizičkom naslijeđu svojih prethodnika: Edison Bell Penkale (Zagreb, 1926.–1937.) i Elektrotona (Ljubljana, Zagreb, 1937.–1945.–1947.), no te su tvornice bile malog kapaciteta i radile su u prilagođenim prostorima. Izdvajao ih je vrlo dobar, vremenu primjeren dizajn logotipa i etiketa, a Edison Bell Penkala se i oglašavao zanimljivim reklamama poput one Otta Antonionija na kojoj starac u odijelu stišće mladu djevojku dok plešu na njihove ploče. Te su dvije etikete objavljivale i licencna (strana) izdanja, a oko 1927. počinje snimanje ploča na hrvatskom jeziku, većinom s glumcima Hrvatskoga narodnog kazališta. Dolazak svjetske krize pridonio je bankrotu Edison Bell Penkale, Elektroton je radio s vrlo malim kapacitetima, a i tadašnja je ciljana grupa – kupci ploča i vlasnici gramofona – bila vrlo mala. Nije bilo teško pogoditi da će Elektroton doživjeti istu sudbinu kao i gotovo sve druge predratne tvornice: 1945. nova vlast tadašnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije konfiscirala mu je imovinu i nakon samo dvije godine rada pod istim imenom preimenovala ga odnosno osnovala kao – Jugoton.
