Prof. art. dr. sc. Jasminka Končić zadužena je za studenske kolekcije na TTF-u koje se predstavljaju u sklopu DIPMOD-a. Objasnila je proces kako nastaju kreacije s pričom te kako dolazi do njihove realizacije, od ideje pa sve do odabira tekstila i materijala kojim će ti mladi umovi oblikovati vlastite vizije, kreativnost i općenito inovativnost odjeće.
VICKO RACETIN - pobjednik ovogodišnjeg DIPMOD-a, foto Zvonimir Ferina
1. Koji je proces izrade kolekcije sa studentima na TTF-u?
Kako pristupiti izradi modne kolekcije studenti uče unutar dva kolegija, Modni dizajn – Kolekcija I i Modni dizajn – Kolekcija II, na diplomskom studiju modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Budući je riječ o kolegijima s izrazito velikim brojem sati i ECTS bodova, za pretpostaviti je da je i sam proces izrade kolekcije opsežan te da se provodi u etapama. Početna faza istraživanja odnosi se na brifiranje teme.
Ovisno o godini obrazovanja temu zadaje mentor, a za diplomsku kolekciju student u dogovoru s mentorom. Početni dio istraživanja teme uz brifiranje uključuje i izradu brainstorming mape koja je koristan alat za definiranje ključnih pojmova na kojima studenti oblikuju konceptualne obrasce vlastitih kolekcija. Tek nakon detaljno razrađenog konceptualnog okvira studenti započinju rascrtavati serije dizajnerskih crteža pojedinačnih odjevnih predmeta koje potom slažu u odjevne kombinacije i prijedlog line up-a kolekcije.
Na temelju crteža određuje se koji će se modeli naći u izradi prototipova, odabiru se tekstilije i u konačnici pristupa se realizaciji odjevnih predmeta u finalnim materijalima. Ovisno o vještini i umijeću šivanja, studenti procjenjuju mogu li samostalno pristupiti izradi odjeće ili će za to potražiti pomoć profesionalnih krojača.
Jasminka Končić
2. Koji materijali su im dostupni?
Od materijala studentima su dostupni klobučarski i natron papiri u fazi istraživanja kroja te žutica i reteks za istraživanje oblikovanja prototipova. Isto tako, u zadnje vrijeme često dobivamo donacije materijala u širokoj lepezi pletenina, tkanih i netkanih materijala pa sve do tehničkih materijala.
Što se tiče materijala koje će studenti upotrijebiti u kolekcijama za finalnu izradu odjevnih predmeta, radi se o materijalima koje studenti sami odabiru i financiraju.
3. Koji je vremenski period za kolekciju?
Za svaku kolekciju studentima je na raspolaganju jedan semestar. No, kako se produkcija često oduži taj period potraje i dulje, naročito kad je riječ o diplomskim kolekcijama.
Vicko Racetin dizajn
4. Kako dolaze do priče, kojim radnim praksama?
Modna priča ili modni koncept osnova je za oblikovanje kvalitetne modne kolekcije. Veliku pažnju u radu sa studentima posvećujemo istraživanju elemenata koji će biti utkani u svaku kolekciju.
Izbjegavamo prepisivanje trendova s modnih pista. Prednost dajemo izgradnji vlastitog autorskog rukopisa koji se gradi na proučavanju suvremene umjetnosti, povijesti odijevanja i bilježenju tektonike društveno-političkog okruženja.
Jedna od ustaljenih metoda koja studentima pomaže u radu svakako je kontinuirani rad na vlastitom fotodnevniku u kojem studenti stvaraju fotografske zabilješke okoline u kojoj se kreću. Tako dobivene fotografije grupiraju se u tematske mape te se iz njih izvlače zabilješke o odjevnom koloritu koji nas okružuje, siluetama, sociološkim momentima i sl.
5. Što čini kolekciju za DIPMOD?
Diplomanti na modnoj reviji prikazuju svoje dvije kolekcije nastale na zadnjoj godini studija od kojih je jedna diplomska. Diplomska kolekcija je kompleksna kolekcija koja se sastoji od minimalno šest odjevnih kombinacija.
Valja naglasiti da se jedna odjevna kombinacija sastoji od dva odjevna sloja i nikako je ne poistovjećujemo npr. samo s jednom haljinom. Kako bi kolekcija bila predstavljena na DIPMODU ona mora zadovoljiti ne samo kvantitetom već i kvalitetom odrađenih outfita tako da i među diplomskim kolekcijama radimo selekciju te, iako su diplomske, ne završe sve na modnoj reviji.
