Izložba Molekule koje su promijenile svijet, autorice Liljane Fruk, otvara se u zagrebačkom Tehničkom muzeju 1. lipnja u 20 sati. Uz pomoć stereoskopskog 3D-prikaza strukture molekula te dodatnih informacija prikazani su ne samo njihova izuzetno zanimljiva povijest, svojstva i upotreba već i česti sukobi teorije i primjene, očekivanja i rezultata koji prate tijek znanstvenih otkrića. Centralni dio izložbe čine 3D projekcije 25 molekula koje su utjecale ne samo na razvoj kemije i znanosti općenito, nego također na razvoj civilizacije.
Glukoza nam je dala kruh, alkohol i biogorivo - u toj jednostavnoj molekuli skrivena je poprilična količina kemijske čarolije
Neke od prikazanih molekula poput vode i ugljičnog dioksida postoje od samih geoloških početaka Zemlje, dok su druge poput polietilena i DDT-ja nastale u kemijskim laboratorijima. Neke imaju sasvim jednostavne strukture sastavljene tek od nekoliko atoma, a druge su toliko komplekse da su kemičarima trebale godine da ih priprave metodama kemijske sinteze. Ipak, svima je zajedničko da su mijenjale i još uvijek mijenjaju naš život, društvo, povijest te način na koji vidimo svijet i razmišljamo o njemu.
Dvije su molekule osobito utjecale na razvoj novih tehnologija koje mijenjaju svijet i imat će veliku ulogu u budućnosti, DNK i fuleren, čije je razumijevanje pokrenulo razvoj molekularne biologije i nanotehnologije. Izložak Quintessence posvećen je DNK-u i njegovoj ulozi u genetici i nanotehnologiji, dok instalacija Vidjeti nevidljivo na interaktivan način prikazuje svijet nanočestica i nanomaterijala.
Prvi se put kao zvučna kulisa upotrebljavaju molekularne pjesme Thierryja Delatoura, kemičara koji transponira vibracije molekula u čujne frekvencije kako bismo mogli čuti nečujno – začuđujuće i ponekad neobično harmonične pjesme molekula.
Izložba je namijenjena svima, ne zahtijeva predznanje, a zamišljena je kao inspirativni uvid u kemiju svima poznatih molekula. Istovremeno daje pregled važnih povijesnih događaja i društvenih promjena na koje je otkriće ili upotreba predstavljenih molekule utjecala. Stoga je izložba zanimljiva ne samo sa znanstvenog stajališta već i zato što stavlja kemiju u društveni kontekst.
Izložba će biti za javnost otvorena do 23. listopada 2016. Radno vrijeme: utorak–petak: 10 – 19 sati, subota- nedjelja 10 – 17 sati, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno.
Zlatne nano-čestice na bakrenoj niti
Autorica izložbe Ljiljana Fruk doktorica je kemije i znanstvenica koja proučava nanostrukture. Rođena je u Krapini, diplomirala je kemiju u Zagrebu gdje je 1998. godine dobitnica rektorove nagrade. Kao dobitnica brojnih stipendija (Humboltova, Marie Curie i dr.) znanstvenu karijeru nastavila je u inozemstvu. Od 2014. radi na Tehnološkom institutu u Karlsruheu, a od 2015. predaje na Sveučilištu Cambridge - Odjelu biotehnologije i kemijskog inženjerstva.
Dr. Fruk 3. lipnja 2016. u Muzeju će održati predavanje Molekule i sav taj nano.
Celuloza je najčešća organska molekula na Zemlji - od nje je, među ostalom, sastavljen i papir
B12 - najveći i najkompleksniji vitamin
B12 nas čini miroljubivima, sretnima, uravnoteženima i poboljšava pamćenje. U procesu proizvodnje piva kvasac proizvodi vitamine B, između ostalih i B12. Etanol, na žalost ljubitelja piva, sprečava apsorpciju B12: nakon ispijanja velike količine piva koža i kosa ne postaju ljepši, a eventualni osjećaj sreće ne može se pripisati povećanoj koncentraciji B12.
KININ
To je najdjelotvornije sredstvo protiv bolesti od koje boluje 300 milijuna ljudi diljem svijeta i koja još uvijek nije pod kontrolom. On je školski primjer učinkovitosti prirodnih spojeva i izazova koje oni predstavljaju kad se žele proizvesti kemijskim putem u laboratoriju. Tijekom pokušaja da se molekula sintetizira u laboratoriju došlo je do mnogih vrijednih otkrića koja su promijenila kemijsku industriju i sintetičku kemiju.
DOPAMIN - hormon sreće i neurotransmiter
Dopamin je moćni hormon glave. Spoj je na kojem se temelje mnoge druge molekule i lijekovi (L-dopa, poznat kao lijek za Parkinsonovu bolest). Jedna je od prvih molekula za koje je dokazano da utječe na raspoloženje, kretanje i opće stanje duha – poznati je neurotransmiter.
Molekula etanola podsjeća na psića
GLUKOZA - baterija života
Glukoza je na Zemlji gotovo od samog početka i bez nje ne bismo mogli živjeti ni misliti. Razumijevanje njezine strukture i funkcije bilo je ključno za razumijevanje organske kemije i procesa izmjene tvari te bolje razumijevanje i kontrolu smrtonosnih bolesti poput dijabetesa. Glukoza nam je dala kruh, alkohol i biogorivo. U toj jednostavnoj molekuli skrivena je poprilična količina kemijske čarolije.
ETANOL - sveprisutna droga
On je jedan od nezamjenjivih spojeva u kemiji i kemijskoj industriji. Usto se upotrebljava i kao: antiseptik, gorivo, stimulator osjećaja sreće. No u njemu treba uživati oprezno jer predstavlja izuzetno opterećenje za naše enzime i u velikim je količinama otrovan. Svjetska proizvodnja etanola: 33 milijarde litara alkoholnih napitaka godišnje, 86 milijardi litara proizvedeno je 2010. za primjenu u energetici (količina se povećava).
FULEREN - molekularna nogometna lopta
Molekula za koju mnogi nisu vjerovali da postoji, no, može se naći u prirodi i čak je najveća pronađena molekula u svemiru. Fulereni nisu novi materijali, zapravo već dugo postoje u prirodi i u svemiru, no otkriveni su tek prije 25 godina. Imaju neobičnu strukturu, u čije su postojanje mnogi sumnjali.
Fulereni su označili početak nove ere u kemiji i znanosti o materijalima te pokrenuli razvoj nanotehnologije. Još nije došlo do revolucionarne praktične primjene fulerena, ali je njihovo proučavanje omogućilo nove znanstvene spoznaje i pridonijelo otkrićima novih materijala poput nanocjevčica i grafena, materijala građenog od jednog sloja atoma ugljika koji posjeduje izuzetna nova svojstva (za njegovo je otkriće 2010. dodijeljena Nobelova nagrada za kemiju).
KOFEIN - najpopularnija legalna droga
Čisti kofein jest bijeli prah bez mirisa i gorka okusa. Spada u slabe baze jer može vezivati protone na svoj atoma dušika. Čisti kofein štetan je za zdravlje. Kofein u napicima proširi se po čitavom tijelu za 5 minuta, a razgradi za 5 – 6 sati. Kofein se nalazi u sjemenkama grma kave i u više od 60 drugih biljaka. Kofein je najčešće upotrebljavana legalna i jednostavno dostupna psiho-aktivna tvar na svijetu. Zapitajte se samo koliko je ljudi mrzovoljno bez čarobne šalice kave i kako to utječe na društvo. Uz to je i djelotvoran insekticid, osobito za ekološku primjenu.
HEROIN - najpopularnija ilegalna droga
1895. heroin prvi proizvodi Bayer. Kod Bayerovih radnika izaziva herojske osjećaje, odakle potječe naziv heroin. Ima iste kemijske očeve (Felix Hoffman i Heinrich Dreser) kao i aspirin, a na početku je imao i prednost u prodaji. 1898. – 1910. prodaje se pod motom čudotvornog lijeka (protiv kašlja, astme, bronhitisa i tuberkuloze). Heroin je najbolji primjer droge koja je prvotno bila namijenjena liječenju bezazlenog problema (kašalj) i dugo se upotrebljavala bez analize popratnih pojava. To je lijek koji se pretvorio u ilegalnu drogu i još je uvijek uzrok velikih problema u društvima diljem svijeta.
PROGESTIN – pilula
1886. W. J. Rendella osmišljava prvo komercijalno kontracepcijsko sredstvo na bazi kinina i kakao-maslaca, poznato kao Rendell's. 1890. bečki ginekolog Emil Knauer otkrio je postojanje kemijskih spojeva koji upravljaju metaboličkim procesima: hormoni. Progestin je pojednostavio kontrolu rađanja te je još i danas jedna od najpouzdanijih metoda sprečavanja neželjene trudnoće. Antibebi-pilule promijenile su mnoge društvene stavove, u izuzetnoj mjeri pridonijele emancipaciji žena i dramatičnoj promjeni uloge žene u društvu te omogućile jednostavniju kontrolu jednog od najvećih problema današnjice: naglog rasta svjetske populacije. Prvo je komercijalno proizvedeno kemijsko kontracepcijsko sredstvo.
VODA – izvor života
Voda je jedina prirodna čista tvar koja postoji u sva tri agregatna stanja materije: bez vode naprosto ne bi bilo svijeta! "Na svijetu nema ničeg mekanijeg ni podatnijeg od vode. No kada napadne tvrdoću i snagu, nitko joj se ne može oduprijeti, jer je ništa ne može promijeniti. Mekoća pobjeđuje snagu, podatnost pobjeđuje tvrdoću. Svatko to zna, ali nitko se tako ne ponaša." Lao Tse, filozof, Kina, 600. – 531. pr. Kr.
CELULOZA - najčešći organski spoj na Zemlji
4000. pr. Kr. celulozni materijali primjenjuju se za šivanje odjeće. Celuloza je najčešća organska molekula na Zemlji i stoga ne čudi da se toliko upotrebljava u svakodnevnom životu. Utopljuje nas (izolacija i odjeća), uvećava i prenosi znanje (papir, knjige), dala nam je filmove i fotografije, olakšava karakterizaciju kemijskih reakcija (tankoslojna kromatografija), odnedavno se istražuje kao bio-gorivo.
Nano-čestice
