Ritmogrami njemačkog umjetnika Heinricha Heidersbergera (1906 - 2006) apstraktne su fotografije snimljene pomoću specijalno konstruiranog stroja – možete ih uživo vidjeti na izložbi koja se u zagrebačkom Tehničkom muzeju otvara 28. travnja 2015. Sam Heidersberger svoje je fotografije nazvao Ritmogramima (izgledaju kao da su nastale u novije doba, kompjuterski), a mehaničko analogno računalo koje je konstruirao Pendelmaschine ili Stroj-njihalo, kasnije Ritmograf. Stroj radi tako da njegova četiri njihala pomiču svjetlosnu točku za vrijeme trajanja ekspozicije. Nazivom koji potječe s područja glazbe, Heidersberger ukazuje da je riječ o harmoničnim kompozicijama koje se temelje na određenom odnosu frekvencija njihala. Ove foto-eksperimente u novije vrijeme smatraju generativnom i ranom medijskom umjetnošću.
Izložba koja će biti otvorena do 3. lipnja 2015. predstavit će i film kao i filmske žurnale iz 1959. 1963. i 1967. godine koji su pronađeni u Njemačkom Saveznom arhivu, a prikazuju Heidersbergera i različite verzije stroja-njihala. Serija fotografija Ritmogrami, nastala između 1953. i 1965. godine, već je u vrijeme svojeg nastanka pobudila veliko zanimanje. Francuski umjetnik Jean Cocteau pisao je o njima, a njemačka TV postaja Südwestfunk koristila je jedan Ritmogram kao svoj logo tijekom 1960-ih godina.
Film Alija Altschaffela prikazuje rekonstruirani ritmograf koji se sastoji od čeličnih cijevi i utega koji pomoću mehaničkih njihala pomiču snop svjetlosti, te zrcala i fotoaparata koji snima i po nekoliko minuta. Malena točka svjetlosti dolazi iz dvaju otvora zaslona koja daju gotovo paralelan snop svjetla. Taj snop usmjeren je na pokretnu površinu mehanički spojenu sa četiri njihala. Svjetlo u fotoaparat upada na staklo za fokusiranje. Njihala se pokreću, a za trajanja ekspozicije ostaje zapis svjetlosne točke. Slojeviti oblici nastaju ritmičkim uključivanjem i isključivanjem svjetla ili super-eksponiranjem istih ili različitih uzoraka.
Heinrich Heidersberger rođen je u Ingolstadtu u Njemačkoj 1906., a odrastao je u Austriji. Umjetničku karijeru započeo je kao slikar. Od 1928. do 1931. godine živio je u Parizu gdje je studirao slikarstvo na École Moderne Fernand Léger i sklopio prijateljstva s mnogim nadrealistima. Svoj prvi fotoaparat kupio je na buvljaku, nakon čega se sve više posvećivao fotografiji. Krajem 1940-ih objavio je svoje prve reportaže, među ostalima u njemačkom magazinu "Stern". Godine 1961. preselio se u Wolfsburg gdje je dokumentirao život brzorastućeg industrijskog grada. Fotografski opus Heinricha Heidersbergera raznolik je i kreće se od arhitektonske i industrijske fotografije do apstraktne i dokumentarne fotografije. Heidersbergerova djela nalaze se u svjetskim muzejima, među ostalima u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku. Izlagao je na brojnim izložbama, a 2008. Kunstmuseum Wolfsburg priredio mu je veliku retrospektivnu izložbu.
Institut Heidersberger osnovan 2002. godine, nalazi se u umjetnikovu nekadašnjem atelijeru u dvorcu Wolfsburg, a posvećen je istraživanju i objavljivanju rada Heinricha Heidersbergera.
heidersberger.de, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Izložba je realizirana u suradnji s Institutom Heidersberger, Media – Scapeom i Muzejom moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka / The exhibition was realised in collaboration with Institut Heidersberger, Wolfsburg, Media - Scape and Museum of Modern and Contemporary Art, Rijeka.
