Na nedavno održanom natjecanju International Talent Support dobila sam priliku i imala čast razgovarati s izuzetnim ljudima iz svijeta mode i modnog novinarstva.
Osim same organizatorice natjecanja Barbare Franchin i žene koja je zaslužna za pronalazak velikih talenata na današnjoj sceni (među finalistima ITS su kroz godine bili i Demna Gvasalia te Matthieu Blazy ) izjave su mi dali i Andrea Rosso (Diesel), Imran Amed (Business of Fashion), Sara Sozzani Maino (Vogue Italia), Tony Chambers (Wallpaper bivši urednik) i Stefania Ricci (Salvatore Ferragamo muzeja i fundacija). Svi oni bili su u žiriju ITS-a.
Ovo su njihove ključne izjave.
BARBARA FRANCHIN - kreativna direktorica i osnivačica International Talents Support
- Već dvadeset godina otkrivamo talente, no nismo se ograničili na modnu industriju, već naši autori mogu raditi u drugim kreativnim industrijama kojih je danas masa. Naime, ovo je početak, ova platforma je stvorena kako bi oni imali odskočnu dasku za dalje, kako bi otkrili i naglasili nove ideje, inovacije - .
Eksperimentalni pristup dizajnu je bitan
- Bit natjecanja je inovacija, ovdje je ključna ta prva faza u kojoj autor ne mora razmišljati o prodaji, već samo o kreativnosti. Bitno je da eksperimentira, da napravi korak naprijed. Bitna je ta hrabrost, da se upusti u nepoznato, da vidi gdje će ga odvesti ta inovativnost - .
- U dvadeset godina od kada radimo ITS, svijet se promijenio. Tijelo je postalo fluidno, nove percepcije otvaraju nova vrata, tu je raznolikost. Sve to dizajnerima daje nove mogućnosti istraživanja, oblikovanja i kreiranja - .
ANDREA ROSSO – sin osnivača Diesela Renza, kreativni direktor raznih labela u kompaniji, ima vlastiti održivi brend MYAR
Kreativni ljudi imaju snagu izraziti mnogo toga i ući u veliko područje mode, ovo natjecanje na visokom je nivou već 20 godina. I danas kreativci ovdje imaju slobodu, a ona je nešto divno.
A tek ovorena arhiva koju smo vidjeli koja će biti dostupna svima, omogućuje vam da na jednom mjestu vidite svu tu kreativnost kroz godine. Barbara ima san i ostvaruje ga na impresivan način.
Dobra je ideja uvijek u modi, vidi se kreativnost kroz sezone i godine, ona ima istu snagu.
MYAR je moj projekt koji se temelji na upcyclingu i redizajnu. Volim ovaj način dizajniranja jer mogu sam izabrati kako ću redizajnirati neki odjevni predmet, koji stiže iz neke davne dekade prošloga stoljeća. Biram i vojničke kreacije koje redizajniram. Iako army stvari imaju negativan kontekst, jer su se nosile u ratu, mislim da s upcyclingom one mijenjaju karakter. Dajem im novi život. Ekološkim, održivim pristupom koji podrazumijeva upcycling i recycling, ne utječemo na prirodu, ne ostavljamo trag.
Upcycling je način na koji odjevni predmet koristimo na niz načina, nije samo poanta u prekrojavanju
Naime, moguće je usitniti odjevne predmete u prah te od njih napraviti bojilo za novu odjeću, sve se može iskoristiti ako imate dobru tehnologiju, tako da je proces na koncu zero waste. Odnosno, nekadašnji tekstilni otpad postaje novi početak za neki odjevni predmet i krug je zatvoren.
Upcycling je kao drugi način gledanja na odjeću koju već imamo, moguće je preraditi je na niz varijanti i osvježiti, a pritom ne kupovati ništa novo. Osim toga, dio modnog otpada može se koristiti na druge načine, primjerice može postati dio nečega što se koristiti u uređenju interijera. Poanta je da se sve može iskoristiti, tako da na kraju imamo zero-waste proizvodnju.
Smatram da kompanije imaju odgovornost da svoju publiku nauče o ovim mogućnostima i procesima, kako bi i oni bili svjesni svega i tražili održivi dizajn.
IMRAN AMED - osnivač i glavni urednik Business of Fashion
Najvažnija stvar kod klasičnih medija je povjerenje, odnosno istina, provjerene informacije, razliku od društvenih mreža. No, sve te platforme možemo koristiti paralelno, svaku na specifičan način.
Mladi bi dizajneri trebali biti kreativni, no, ne samo u kreaciji, već i načinu prezentacije. Kao član žirija gledao sam i mape, prijave mladih dizajnera, one također mogu biti kreativne, one su dio čitave priče, dizajna. Bitno mi je da odjevni predmet, mapa i općenito svi ti elementi prezentacije tvore jednu jedinstvenu sliku ideje koju autor ima.
Kad gledam prijave mladih dizajnera, tražim i mogućnost komercijalne strane, zanima me ima li autor neku jasnu viziju o tome kako bi jednog dana mogao prodati tu svoju ideju, rad. Može li tu svoju viziju pretvoriti u nešto što bi jednoga dana ljudi poželjeli kupiti.
Možda to nije odmah bitno, ali moda je kreativan biznis, dakle na koncu veliki posao. I da bi neki dizajn opstao, ljudi ga moraju kupovati.
Bitna je jasnoća komunikacije, kao će dizajner predstaviti proizvod ljudima, kako će ga prikazati
A za to, dizajner mora moći objasniti vlastiti dizajn drugima. To radi riječima, slikama, dizajnom, fotografijama, na niz načina, no on mora znati sve to iskoristiti kako bi njegov rad došao do ljudi. Dakle, čitav taj kreativan okvir bitan je, baš kao i sami predmet.
A dizajner treba biti uporan, discipliniran, radišan, kako bi sve to uspjelo. Ovo je teški biznis, nije lako, stoga dizajner treba sve te karakteristike kako bi uspio ispričati i prodati vlastitu ideju.
Digitalna je moda još jedan sloj na naš karakter, osobnost, na život koji vodimo. Ne može zamijeniti pravu odjeću, no to je još jedan kanal komunikacije.
SARA SOZZANI MAINO - Head of Vogue Talents, Deputy Director Vogue Italia & International Brand Ambassador Camera Nazionale della Moda Italiana
Kreativnost je posvuda, zanimljivo je čuti priče dizajnera i na koncu kolekciju, odjeću, odjevni predmet. Mislim da je to jako važno, dati glas mladim ljudima i čuti njihov glas, upoznati njihovu kulturu. Zanimljivo je vidjeti kako su dizajneri čak i u kovid situaciji uspjeli naglasiti na ono dobro, bez obzira na to što je svijet zapravo stao.
Nije samo bitno pokazati odjeću, već imati neku priču oko toga. To su mladi ljudi, imamo svježe, nove ideje. Svi oni u tome otkrivaju vlastitu osobnost i naslijeđe. Ne misle biti glam, trendy, već im je bitna sloboda izražavanja, ovo je kako vidim svijet dizajna, krativan sam. Nije da u početku žele napraviti nešto obavezno nosivo.
No, ovako kreativni ljudi ne moraju biti nužno modni dizajneri, već savjetnici, stilisti, konzultanti na raznim kreativnim projektima u industriji
Ovdje stasaju uspješni ljudi s raznih područja. Ovo je jedno od najvažnijih natjecanja na svijetu, posvećen je mladim studentima i diplomantima.
Digital moda je moćan način izražavanja, no brine me čuvanje naslijeđa, materijalnog, kako ga očuvati u digitalnoj modi.
Estetski je digitalna moda vrlo lijepa, ali nema sadržaja, no ako koristite na dobar način, pozitivna je.
San mnogih dizajnera koje upoznajem je da rade ovdje u Italiji, tu je artisan način dizajniranja. Zato digital svijet mora respektirati to naslijeđe.
Svaka promjena generacije je bitna, zato podržavamo mlade, učimo ih o tome kako i što treba u modi očuvati.
TONY CHAMBERS – savjetnik na kreativnim projektima, dugogodišnji urednik magazina Wallpaper, radio i za Sunday Times te GQ
Bio je to najbolji posao na svijetu, 16 godina bio sam u Wallpaperu, prvo kreativni urednik, a onda i glavni. Uređivati takav magazin bilo je ultimativno žongliranje, moraš se brinuti o kvaliteti sadržaja, financijama te držati sve konce u rukama.
Najvažnija stvar kod moderne komunikacije je vizualna komponenta.
Sjećam se jednog savjeta koji mi je dao Jeremy Langley – pobrini se da imaš oglase, da je biznis u redu i onda možeš raditi što želiš. Apsolutno istina, kad je bilo oglasa, ja sam imao slobodu, nitko me ništa nije pitao, može se biti kreativan, svi su sretni. Ako kreneš gubiti lovu, kad nema dovoljno oglasa, onda se najednom otvara sto pitanja.
Glavni urednik postao sam 2007., uoči svjetske krize, imao sam težak početak. Bilo je kompleksno zadržati oglašivače, no kad smo to uspjeli, kad smo prebrodili te prve godine, ušli smo u pozitivan period. Nadalje je bilo fantastično. Naime, svi su nas podržavali.
Nakon krize konzumenti su postali više izbirljivi, željeli su kvalitetu, samo najbolje stvari u dizajnu i kreativnosti
Naš uspjeh otvorio nam je vrata prema raznim kompanijama, od modnih do onih iz svijeta arhitekture.
U dizajnu sam godinama, ljudi su mi vjerovali jer istinski poštujem i razumijem kreativnost. Sada sam savjetnik, radim na raznim kreativnim konceptima i dizajnerskim projektima.
Što se tiče samih mladih dizajnera, smatram da bez dobre ideje nema napretka, nema uzbuđenja, ali da, na koncu to moraš prodati.
U početnom stadiju dobro je da autor ima progresivne i provokativne ideje, da širi granice, da pokazuje kreativnost. Divno je na ITS-u upoznati mlade dizajnere, vidjeti s kojim se strahovima suočavaju, kao mladi autori, o čemu razmišljaju, kako su kreativni, osjetljivi na svijet oko sebe, odličan mi je taj 'wibe'. Imaju tu iskru, autentičnost.
Lijepo je kad vidimo portofolio, čujemo priču i na kraju kreaciju uživo, to je fascinantan proces, ideja je zaključena, zaokružena.
STEFANIA RICCI - Director of the Salvatore Ferragamo Museum i Ferragamo fundation
Naša je uloga edukacija za nove generacije, podrška novim talentima, dizajnerima. Fundacija radi razne aktivnosti, radionice za mlade, pokazujemo vještine koje su kod nas tradicionalne. Imamo i tečajeve, kako napraviti modnu arhivu i slično. Arhiviranje je važno za svaki brend, dizajnera i kreativnu kompaniju.
Dugo radim u muzeju na projektima arhiviranja mode, a danas čuvamo razne arhive, dokumente, video, i naravno predmete. Imamo čak i nešto stotinjak pari cipela, kao i one koje je nosila Merlinka, iz doba Hollywooda.
Kad je Salvatore umro, familija je nastavila arhivirati bitne kreacije svake kolekcije, imamo sve. Danas, nakon svake predstavljene nove kolekcije, ja izaberem ključne kreacije i spremim za arhivu.
Ili spremim kreacije koje komuniciramo kroz oglašavanje i promociju ili pak neke koje su posebne, no nemaju toliko komercijalni potencijal. Ipak, po nečemu su posebne te ako smatram da su potrebne za daljnje istraživanje ili čuvanje.
Pritom nije nužno da imaju toliko uspjeh u prodaji.
Neke su ideje previše napredne pa nisu komercijalne danas
Modna kuća Ferragamo i danas ima veliku posvećenost modnim dodacima jer je on bio jako važan za priču o talijanskim cipelama.
Ferragamo kroz godine ima još jedan proizvod kao konstantu, to su kreacije od svile s printom, koje je u proizvodnju uvela kćer Salvatorea još u sedamdesetima. Od onda taj je dizajn konstantno u ponudi te je poveznica s prošlošću, baš kao i cipele, po kojima je autor bio poznat u prvoj polovici prošloga stoljeća.
Danas brendovi moraju razmišljati o personaliziranom dizajnu, što nije jednostavno, moramo poštivati razne osobnosti.
