Izložba Ljubav i otpor Ivane Popović otvara se 21. ožujka u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Umjetnica Ivana Popović (1968. - 2016.) u javnosti je bila prepoznata kao dizajnerica, kiparica i slikarica, no po prvi puta čitav njezin umjetnički rad bit će predstavljen u sklopu retrospektivne izložbe.
- Izložbom će se po prvi puta predstaviti njena postignuća na području kazališta, kostimografije, performansa, kiparstva, mode, slikarstva, crteža, primijenjene umjetnost i produkt dizajna. Cjelokupno stvaralaštvo akademske kiparice i svestrane umjetnice opire se kategorizaciji, a u njemu se zrcali postmoderni duh vremena te snažna kreativnost i zaigranost duha – objavljeno je u najavi izložbe.
1990. foto Markan Radeljić (2)
Ivana Popović diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1993. godine. Još kao studentica djelovala je na nezavisnoj suvremenoj kazališnoj sceni kao voditeljica kazališnih skupina - Studio kinetičke figurativne skulpture „Linija manjeg otpora“ i Virus Teatar Michelangelo. Tada su je proglasili zvijezdom zagrebačke off-scene zbog iznimno originalnog i nekonvencionalnog pristupa.
1989. foto Markan Radeljić
Već od prvih izvedbi (revija šešira u Kulušiću 1989., predstava Ribizl bomba na Eurokazu 1991.) razabiru se neki stalni elementi koji će trajno obilježiti njezin rad. S jedne strane to su sklonost igri, parodiji, travestiji i ironiji, skulpturalnosti kostima i preobrazbi tijela kostimom. S druge strane vidljive su naznake njezina središnjeg umjetničkog i životnog načela, tzv. „etike estetike“, umjetničkoga aktivizma u skladu s kojim je kritički sagledavala, preispitivala, i ismijavala mnoge društvene fenomene poput nametnutih jednoobraznih standarda ljepote i odijevanja, nacionalizma, etno-kiča i malograđanštine.
Predstava Ribizl bomba, Eurokaz 1991.
Ostvarila je obiman kostimografski opus za preko dvadeset predstava u Sloveniji i Hrvatskoj (na predstavama Montažstroja, Dragana Živadinova, Marka Peljhana, Ivice Buljana, Krešimira Dolenčića, Ivana Lea Leme i drugih).
Na polju modnog dizajna, Ivana Popović od samih je početaka djelovala neovisno o lokalnoj modnoj sceni, neopterećena svjetskim trendovima. Svu odjeću šivala je sama, naglašavajući rad s prirodnim materijalima. Ručno je bojala i oslikavala tkanine, kojima je pristupala kao obliku kiparenja.
1990. foto Markan Radeljić
“Šivanju pristupam kao čistom kiparstvu: pogledam čovjeka, skinem mjeru i napravim mu oklop. Ne pratim modne trendove nego ljude i društvo.“ Ivana Popović
Ivanin doprinos ostat će zapamćen kao rijedak primjer autonomnog i radikalnog redefiniranja okvira i mogućnosti djelovanja na polju modnog dizajna. Njeni performansi, modne procesije i ad hoc revije odlikovale su se originalnošću, ali i kritičnošću. Ustrajno se odupirala konvencijama modnog sustava i elitne kulture pa je kod javnosti izazivala oprečne reakcije, od oduševljenja do negodovanje i kritike.
Žrtva mode, 2009. foto Ivan Filipović
„Odjeća je najzdraviji medij, ljudi se u tome najbolje nađu. Draže mi je da netko ono što sam mu napravila ne skine, nosi, voli i ljubi nego da moj kip stoji na kakvom trgu.“ Ivana Popović.
- Izložbu će pratiti monografija o radu Ivane Popović, te bogat diskurzivni edukativni program. Predstavit ćemo radove studenata Tekstilno tehnološkog fakulteta u Zagrebu i učenika Aranžersko – scenografskog odjela Škole primijenjene umjetnosti i dizajna inspirirane njenim stvaralaštvom. Studenti dramaturgije Akademije dramske umjetnosti na otvorenju izložbe izvest će plesni performans Žrtva mode – objavio je MSU.
Autorica i kustosica izložbe i teksta u monografiji: Nataša Ivančević, muzejska savjetnica i pomoćnica ravnatelja MSU.
1989. foto Markan Radeljić
