Zagrebački Francuski paviljon nedavno je ugostio modne revije diplomskih kolekcija studenata modnog dizajna Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Mladi su kreativci pokazali znanje o formi, ali i kreiranju samog tekstila te igru tkaninama, detaljima i raznim idejama koje se tiču trendova u društvu. Ostale revije - klik i klik.
Foto: Zvonimir Ferina
JELENA GEŠTAKOVSKI…
…istražuje kako se vidimo u ogledalu, razmatra pojam vlastitog identiteta, propitkuje narcizam koji se potom pojavljuje. Kolekcija MA x2 ( MAMA) ujedno donosi ekstremni naglasak na ono što se ljudima nameće, kao jedinkama koje se naprosto moraju uklopiti u neki društveni okvir, a artikulira se upravo odjećom i modnim detaljima.
Jelena Geštakovski o kolekciji je istaknula: Polazišna točka stvaranja koncepta za kolekciju MA x2 bio je pojam „ogledala“. Kolekcija MA x2 promišlja i prikazuje interakciju trendova 1980-ih godina u Hrvatskoj i biografski pristup oblikovanju kolekcije. Kolekcija je inspirirana pojmom ogledala, kako vidimo sebe, kako nas drugi vide te zašto tražimo svoj odraz u ogledalu, staklu, izlogu, odnosno bilo kojem predmetu koji odražava naš lik. Ogledalo se također povezuje i s pojmom „narcisa“ te propituje identitet u zrcalnom odrazu svoga lika. Istraživanje koncepta dovelo je i do proučavanja narcizma, kao jednog od ključnih pojmova za nastanak koncepta. Kada govorimo o narcizmu moramo proučiti „Uvod u psihoanalizu“, Sigmunda Freuda koji objašnjava problematiku libida, ega i narcizma. Za koncept, također je ključna i Bowblijeva „Teorija Privrženosti“ koja propituje poremećaje ponašanje djece i adolescenata te njihovu tendenciju povezivanja s bliskom osobom.
Pojam ogledala u prenesenom nas smislu dovodi do osobe koja najviše utječe na mladog čovjeka – do majke. Tako kolekcija MA x2 ( MAMA) skicira i analizira teze glede odnosa majke i kćeri te propituje prenosi li majka svoje ljubavne veze na djecu. Propituju se i muško-ženski odnosi, koji rezultiraju brakom te je jedan od ključnih teza istraživanja kolekcije. Biografski pristup oblikovanja kolekcije istražuje život majke dizajnera. Biografski pristup oblikovanja kolekcije obuhvaća istraživanje života određene osobe kako bi se dobila inspiracija i segmenti koji se koriste u oblikovanju odjeće.
Propituje se i Veblenova i Simmelova teza iz 18. stoljeća koja objašnjava kako muškarac svoje bogatstvo prezentira kroz odijevanje svoje žene. U kolekciji MA x2 lažni biseri, koji se pojavljuju u kanalima odjevnih predmeta, prikazuju statusni simbol koji se nameće ženi kako bi se prikazalo obiteljsko bogatstvo. Upravo je kič jedan od glavnih elemenata koji se povezuju s diplomskom kolekcijom MA x2. Karakteristike kiča, odnosno njegovo izrugivanje kroz kolekciju, su u multiplikaciji pojedinih dijelova odjevnih predmeta te odabiru materijala.
Dominantna karakteristika kiča u kolekciji kroz odabir lažnih bisera kao statusnog simbola žene, a njihovim se nagomilavanjem implicira kič, možda čak i „camp“ u ovom slučaju jer se svjesno izruguje kiču. Također, biserje osim estetske funkcije ima i funkcionalnu - zatezanjem nizova dobivamo nabiranje materijala koji simbolizira raskoš odjevnih predmeta. Oni su skriveni u kanalima, a kada ih se zateže, pokazuju se i cure te daju novu siluetu odjevnom predmetu. Rezultat istraživanja je modna kolekcija MA x2 koja konceptualno objedinjuje estetska obilježja dekade 1980-ih godina prošlog stoljeća s autorskim pristupom istraživanju biografskih artefakata iz navedenoga razdoblja.
DOMINIK BRANDIBUR…
…obradio je povijest odijevanja LGBT osoba kroz povijest te donosi kreativnu igru elemenata koji se pojavljuju u odjeći oba spola. Pritom koristi reuse i eko princip te od odjevnih predmeta radi nove, metodom prekrojavanja i preoblikovanja. Koristi i suvremeni okvir, među motive ubacuje emotikone koji se koriste na modernim gay aplikacijama. Na silueti spaja power i nježne elemente, kontrastira ih te koristi na eklektičan način.
Dominik Brandibur o kolekciji je rekao: Polari je modna kolekcija koja se zasniva na povijesti neverbalne komunikacije u odijevanju LGBT osoba kroz povijest. Ime je dobila prema jeziku Polari kojeg su homoseksualni muškarci koristili u Britaniji u prvoj polovici dvadesetog stoljeća kako bi mogli komunicirati jedni s drugima bez straha da ih netko identificira kao homoseksualce. Referiram se u kolekciji na primjere neverbalne komunikacije iz prošlosti poput obojanih marama koje simboliziraju različite seksualne preferencije homoseksualnih muškaraca, klasičnih privjesaka za ključeve koje su nosile lezbijke, ili karakteristične stilove supkultura unutar LGBT zajednice koje su se formirale kroz dvadeset i prvo stoljeće. Kolekcija u svom fokusu ima osvježivanje povijesti odijevanja LGBT osoba u novoj, urbanoj interpretaciji koja uključuje i suvremeni pogled na modni izričaj današnjih članova i članica LGBT zajednice.
Kolekcija uključuje svjesno pozivanje na camp kulturu kao važan dio queer zajednice, a manifestira se kroz igru vidljivih i skrovitih elemenata koji se pozivaju na LGBT pop kulturu poput likovnih djela poznatih LGBT umjetnika koji se u modnoj kolekciji manifestiraju u formi tiska ili stiliziranja odjevnih predmeta. Inspiraciju za stiliziranje odjevnih kombinacija pronalazim u popularnom pokretu Club Kidsa, kićenih kostima koje nose drag kraljice i kraljevi i različitih estetskih kategorija s poznatih vogue natjecanja. Suvremeniji pristup odjevnim predmetima pospješuje se motivima emotikona koji se koriste na gay dating aplikacijama i svakodnevnom životu na društvenim mrežama.
Osim emotikona, suvremeniji pristup očitava se i kroz sam karakter kolekcije koji je opušten i neformalan. Kroz cijelu modnu kolekciju proteže se lajtmotiv urbanog uličnog oblačenja kojeg njeguju mladi članovi LGBTIQ+ zajednice. Premda je karakter kolekcije opušten, modna kolekcija Polari vizualno je eklektična, a eklektičnost se postiže korištenjem spoja nekonvencionalnih materijala i tekstura koji sežu od tvrdih, metalnih i kožnih do mekih, svilenkastih i pamučnih.
Spoj mekog i tvrdog vizualno se pojačava kombinacijom fetišističkih, mačo i feminiziranih, nježnih odjevnih predmeta koji tvore kontrast u kolekciji. Više od dvije trećine kolekcije je izrađeno na reuse principu, čime se daje svijest o bitnosti zelenih politika unutar modne industrije, održivosti modne industrije i borbi protiv klimatskih promjena. Tako se u modnoj kolekciji nalaze tri traper jakne svaka izrađena od 8 pari starih traperica, suknja izrađena od 4 stare sportske majice, hlače od starih sportskih trenirki i doniranih ključeva, te odjevni predmeti koji su izrađeni od doniranih materijala i ostataka materijala iz prijašnjih kolekcija. Svi kožni modeli izrađeni su od starih kaputa i jakni, a čak je i tisak rađen s eko bojama na prirodnim materijalima.